PLAN BANAKA: HRVATIMA OTETI SVU IMOVINU DO 2019.

Prognoza se tada činila kao "porno pesimizam", odnosno krajnje pesimistično pretjerivanje, no danas, itekako drži vodu. Broj nezaposlenih i broj blokiranih u međuvremenu je vrtoglavo narastao, porezni i ovršni tlak sve je veći, a nepodnošljiva lakoća izbacivanja prezaduženih građana na ulicu još je prisutnija i surovija nego prije dvije godine

" U razdoblju od 2013. do 2019. 'elite' namjeravaju hrvatskom stanovništvu za male novce preuzeti svu imovinu .

Na to nas upozoravaju kretanje kamata na obveznice, porezni zakon, ovršni zakon, broj nezaposlenih i broj blokiranih građana. Plan je da nam doktrinom šoka pokradu sve resurse i na kraju otmu i krov nad glavom! Omogućit će im to, nažalost, veleizdajnički hrvatske " elite ' "- tim riječima je prije dvije godine ekonomist Dinko Bartulović, osnivač ekonomskog pokreta Zajedno i trgovac na svjetskim burzama, u intervjuu pod naslovom" Znamo da "elite" 2013. kreću u akciju preuzimanja sve imovine hrvatskog stanovništva! "prognozirao što će se dogoditi Hrvatskoj za mandata Vlade premijera Milanovića.

Prognoza se tada činila kao "porno pesimizam", odnosno krajnje pesimistično pretjerivanje, no danas, itekako drži vodu. Broj nezaposlenih adresa blokiranih u međuvremenu je vrtoglavo narastao, porezni i ovršni tlak sve je veći, a nepodnošljiva lakoća izbacivanja prezaduženih građana na ulicu još je prisutnija i surovija nego prije dvije godine. Kaos i šteta koju ustrajno stvara Milanovićeva Vlada u takvim se okolnostima više ne čine tek pukim slučajem i nesnalaženjem obijesnih partijaca.

Može li Hrvatska uteći iz škripca te je li u stanju slijediti primjere Islanda, Ekvadora i još nekih zemalja koje su rekle "NE" svjetskoj financijskoj "eliti", analizirao je Dinko Bartulović, te kroz razgovor s Éric Toussaint,  uglednim belgijskim stručnjakom koji je bio član međunarodne Predsjedničke komisije za reviziju javnog kredita Ekvadora, koji je pomogao toj zemlji da otpiše veći dio inozemnog duga, a koji je u intervjuu za jedan hrvatski portal decidirano ustvrdio da i Hrvatska može učiniti isto što i Ekvador.

" Island je dobro krenuo, no kasnije su propustili postati finacijski neovisni. Narod te zemlje je prije šest godina odbio sanirati banke znajući da bi to značilo da sav teret ide na dug građana, odnosno da će se nakon sanacije povećati porezi, trošarine, inflatorski porezi i da će standard ljudi padati. No, nakon što su to učinili, trebali su osloboditi Narodnu banku i početi sami kreirati financijske tokove, odnosno razvoj zemlje. trebali su reći "NE" MMF-u. No, nakon provedene "revolucije", novoizabrani islandski političari to nisu učinili, već su se za pomoć ponovno obratili MMF-u, te se zadužili za gotovo 70 posto BDP-a. to je kao da Hrvatska sada odjednom zatraži iznos od 30-ak milijardi eura, što bi vrlo značajno povećalo vanjsku zaduženost zemlje. U Islandu je provedena "fiskalna konsolidacija" od 9 posto BDP-a, što znači da su smanjene plaće i mirovine, ukinuti transferi i subvencije, pa se ne može reći da Island nije "poslušao savjete međunarodnih institucija koje se predlažu drugim europskim zemljama ". Predstavnici naroda ponovno su, dakle, prodali narod, premda se u medijima još uvijek provlači mit prema kojem je narod te zemlje pobjedio bankare. Bili su na dobrom putu, no političari su ih ponovno uvukli u klopku" kaže Bartulović, pa dodaje da je to što islandska vlada sada oprašta dugove pojedinim prezaduženim građanima tek kap u moru.

"Kada su Islanđani smjenili vlast koja ih je zadužila, trebali su odabrati nekorumpirane stručnjake koji bi znali zadržati financijsku neovisnost. Nisu to učinili, pa glavnu riječ opet vodi MMF" - podvlači Bartulović.

Napominje potom da osim islandskog, postoji još jedno iskustvo povrata financijske suverenosti i neovisnosti zemlje, koje bi i Hrvatska mogla slijediti.

"Ekvador je jedini pravi primjer uspješnog odupiranja svjetskim bankarima. Tamo se vidjelo da je najbitnije tko vodi narod. Jer dok su Island nakon" revolucije "poveli nedovoljno stručni ili korumpirani ljudi, dotle Ekvador vodi predsjednik Rafael Correa, bivši ministar financija i vrhunski ekonomist koji razumije principe bankarske prijevare. U Ekvadoru su na njegovu inicijativu napravili reviziju kompletnog vanjskog duga od 1940., do danas, uspoređivali kako su se drugi zaduživali i zaključili da je veći dio njihovog duga ilegalan, odnosno protuzakonito stvoren, te su odlučili da će otplatiti samo 20-tak posto tog duga, a 80 posto zadržati i preusmjeriti u razvoj zemlje. Bankari su shvatili da to može postati primjer za kojim bi se mogli povesti i drugi. Nisu htjeli da se to dogodi, pa su brzo zataškali stvar. Prodali su dug Ekvadora - Ekvadoru za višestruko manju cijenu od nominalne, nakon čega je ta zemlja postala financijski neovisna. da bi sve to mogli učiniti, predsjednik Correa i njegovi suradnici okupili su tim uglednih međunarodnih stručnjaka, koji su analizirali dug Ekvadora te zaključili da se veći dio tog duga može jednostavno prestati otplaćivati! "Podsjeća Bartulović.

Hrvatski je dug nelegalan, možemo ga odbiti plaćati

Napominje potom da bi i Hrvatska mogla slijediti ekvadorski primjer, jer je i hrvatski dug stvoren nelegalno, odnosno protivno Ustavu Republike Hrvatske.

"Da bi Hrvatsku mogla zadužiti, Vlada bi morala raspisati referendum i pitati građane jesu li za ukidanje HNB-a i zaduživanje u zemlji i inozemstvu putem rodnih listova građana i uz kamatu. U javnim raspravama pokazalo bi se da takav sustav kojim se RH i mi građani danas zadužujemo nema u ekonomskoj teoriji. Jer HNB je po Ustavu zadužena za financijske tokove u zemlji, a ne političari. To znači da su i hrvatski dugovi nelagalni, što također znači da bi i Hrvatska mogla, kroz pažljivu proceduru, uz pomoć međunarodnih stručnjaka i uz diplomatske manevre, otpisati veći dio svog vanjskog duga "smatra Bartulović.

Priznaje potom da smo u nepovoljnijoj poziciji od Ekvadora. Ekvador je, kaže, daleko i od NATO-a i od Europske Unije, okružen je zemljama koje također ne žele biti u sustavu i zato im je lakše osamostaliti se od financijske "elite".

Proglašavanje bankrota i rješavanje većeg dijela duga

"Kina, Brazil, Rusija, Indija i Južnoafrička Republika rade novi financijski sustav, kako bi izbjegli pljačku zapada. No, mi bi trebali biti neutralni, odnosno surađivati ​​is jednima i drugima. Karino Hromin Sturm, predsjednik pokreta Zajedno, u svojoj Strategiji razvoja Republike Hrvatske ima zacrtan i diplomatski put u rješavanju vanjskog duga. No, ako nam ponašanje po uzoru na Ekvador ne bi dozvolili, odnosno ako bi umjetno ovdje zbog toga htjeli proizveli krizu kako bi NATO imao povoda za reakciju, postoji i plan B. po tom scenariju dovoljno je da ministar financija na Hini objavi da je Republika Hrvatska bankrotirala i da odbija svu pomoć i reprograme duga. Samo osigurani nositelji hrvatskih obveznica u takvoj situaciji mogli bi se naplatiti, a svi ostali to ne bi mogli učiniti. Tada bi Hrvatska automatski izašla iz Europske Unije, pa bi mogla osloboditi mehanizme tržišta Narodne banke i kreirati novu kunu. Hrvatska narodna banka mogla bi početi samostalno financirati razvojne projekte i osigurati stvaranje nove vrijednosti "napominje Bartulović, dodavši kako je Grčka učinila nešto slično.

"Proglasili su djelomični bankrot, nakon čega su mali vlasnici grčkih obveznica izgubili novac, dok veliki nisu. Grčka je tako dijelom smanjila svoj ​​vanjski dug" kaže Bartulović, osnivač ekonomskog pokreta Zajedno.

Toussaint: Linić je lagao da ne možete prestati plaćati dug

Ugledni belgijski stručnjak Éric Toussaint, koji je svojedobno bio član međunarodne Komisije za reviziju javnog kredita Ekvadora i koji je pomogao toj zemlji da otpiše trećinu njezinog inozemnog duga, potvrđuje Bartulović tvrdnje. Nedavno je, čak štoviše, izjavio da sad već bivši ministar financija Slavko Linić ne govori istinu, kad kaže da bi prestanak plaćanje dugova bila katastrofa za Hrvatsku.

"Vidjeli smo puno slučajeva koji su pokazali da obustava plaćanja duga nije tragedija. Nakon Drugog svjetskog rata, 169 zemalja je bankrotiralo zbog vanjskog duga. To je manje-više normalna situacija u životu kapitalističkog društva. Iznimno je važno uvjeriti građane Hrvatske da zatraže reviziju duga , kako bi se razumjelo tko su kreditori i za koje se svrhe država zaduživala i da se tom revizijom identificira nelegalni dio duga. Taj dio Hrvatska ne bi trebala ni platiti. No, važno je organizirati građanski pokret, angažirati odvjetnike, pravosudne radnike, revizore, čak i umjetnike koji smatraju da ne žele plaćati nelegalni dug. nije lako, ali je savršeno moguće "zaključuje Toussaint, te dodaje da Ekvador, nakon što je odlučio prestati plaćati dio duga, nije osjetio nikakvu osvetu kreditora.

Agencije za kreditni rejting postaju nevažne

Kreditni rejting Ekvadora je pao, ali to nije značilo ništa. Ako je država odlučila prekinuti otplatu, mišljenja agencija ne vrijede, jer njihove ocjene imaju utjecaj ako plaćate dug. Ako ga ne plaćate, nema ga. Argentina je obustavila plaćanje duga od 100 milijardi dolara krajem 2001. godine, što je daleko više od ekvadorskog. i nije bilo osvete. Argentina je povećala stope rasta. Na Islandu su privatne banke bankrotirale u listopadu 2008. godine. Vlade Velike Britanije i Nizozemske odlučile su nadoknaditi svojim građanima izgubljene depozite u banci Icesave oko četiri milijarde eura. Nakon toga tražili su od Islanda da im vrati taj novac. Vlada je pristala, ali je predsjednik pod pritiskom građana na ulicama raspisao referendum. Čak 92 posto građana glasovalo je protiv otplate. Zatim je islandska vlada sklopila novi sporazum s vladama Britanije i Nizozemske. Pod pritiskom građana, u veljači 2011., opet je raspisan referendum i opet je 63 posto građana reklo - ne.

Narod može odlučiti prestati otplaćivati ​​dug!

"Zahvaljujući činjenici da je narod odlučio da ne želi platiti dug, islandske vlasti morale su organizirati bankrot Landsbanki, glavne banke koja kontrolira Icesave izvan države. Naknadno su saznali da je ostalo još novca u bankrotiranoj banci i tim novcem otplaćuju dug Nizozemskoj i Britaniji. To pokazuje da se narod može organizirati protiv toga da vlada otplaćuje nelegalan dug i da postoji rješenje "zaključio je Éric Toussaint, te se tako pridružio grupi nezavisnih hrvatskih stručnjaka koji tvrde da Hrvatska ima pravo prestati plaćati inozemni dug.

( izvor objetivno.hr / uredio anonymous )