Gase se Bubamara i većina udruga koje se bave najranjivijima? Država im uzela polovicu novca

Bez posla bi moglo ostati oko 600 zaposlenih u udrugama, čime je izravno ugrožen položaj velikog broja osoba s invaliditetom i pripadnika drugih ranjivih skupina

Vinkovačka Udruga osoba s invaliditetom Bubamara, koja je na ljeto planirala u Vinkovcima otvoriti prvi kafić u kojem će svi zaposleni biti osobe s Downovim sindromom ili intelektualnim teškoćama, ovaj je tjedan saznala da Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva nema novca za isplatu ugovorenih sredstava te da neće imati za plaće zaposlenih za drugu polovicu godine.

Novac od igara na sreću

- Radi se o trogodišnjem natječaju za institucionalne podrške, odnosno novcu namijenjenom financiranju hladnog pogona. Prošli smo lani na tom natječaju i odobrena su nam sredstva za 2015., 2016. i 2017. godinu, po 300.000 kuna za svaku godinu. Prvu polovicu novca za ovu godinu smo dobili i potrošili upravo na to - na hladni pogon. Velika je vjerojatnost da za drugu polovicu godine nećemo dobiti ništa. Ne znam što će u tom slučaju biti, vjerojatno ćemo ostati bez posla - kažeTomislav Velić, predsjednik Udruge. Informaciju o tome da novca više nema Velić je, zajedno s još 200-tinjak predstavnika udruga, saznao na ovotjednom sastanku u Nacionalnoj zakladi. Prema procjenama, bez posla bi moglo ostati oko 600 zaposlenih u udrugama, čime je izravno ugrožen položaj velikog broja osoba s invaliditetom, pripadnika drugih ranjivih skupina te provedba niza već započetih programa.

Prva je to izravna posljedica Vladine odluke da se ove godine drastično smanji iznos od igara na sreću namijenjen Nacionalnoj zakladi. Prvom uredbom Vlada je željela planirana sredstva srezati za dvije trećine (s planiranih 48,7 milijuna kuna na 16,7 milijuna kuna), no nakon burnih reakcija i prosvjeda udruga, povećali su inicijalni iznos na 26 milijuna kuna.

Blokirano poslovanje

Nacionalna je zaklada prošle godine odobrila sredstva za institucionalnu podršku 75 udruga tijekom tri godine. Lanjska su sredstva u ukupnom iznosu od 12,2 milijuna kuna u dva dijela isplaćena po dogovoru, no ove godine isplaćena je samo prva polovica. Prema odgovoru koji nam je pisanim putem dostavila Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Zaklade, druge polovice neće ni biti.

“Vlada je usvojila Uredbu za 2016. godinu kojom je određeno da će ‘Razvoj civilnog društva’ dobiti 6,88 posto od ukupnog raspoloživog iznosa od igara na sreću, za razliku od 2015., kada je taj udio iznosio 14,2 posto. To je barem 50 posto manji prihod za Nacionalnu zakladu u ovoj godini, zbog čega se za toliko smanjuju i podrške Nacionalne zaklade”, odgovorila je pisanim putem, ne želeći ništa dodatno komentirati.

Na ovotjednom sastanku predstavnicima udruga prezentirana su pak tri moguća scenarija: prvi, najvjerojatniji, bio bi da za drugu polovicu godine ne dobiju nikakva sredstva. Drugi je scenarij promjena uredbe, ali ne do punog iznosa, a treći odustajanje od uredbe i isplata punog iznosa. Međutim za bilo koji od scenarija potrebna je odluka Upravnog odbora, kojem je pak još u ožujku istekao mandat, a Vlada nije imenovala nove članove.

- Upravni odbor je na sjednici održanoj 25. veljače 2016. donio odluku o prijedlogu imenovanja novog saziva Upravnog odbora te je on upućen Vladi RH na daljnje postupanje. Ne raspolažem daljnjim informacijama o postupku - odgovorila je dr. Vesna Vašiček, predsjednica Upravnog odbora.

Naimenovanjem Upravnog odbora zapravo je blokiran rad Nacionalne zaklade jer, prema Statutu, Upravni odbor, među ostalim, “odlučuje o sredstvima Zaklade kojima se financiraju programi”.

- Ovo je potpuni apsurd, ova se Vlada igra sudbinama stotina ljudi. To je potpuno opstruiranje rada Zaklade i konačni obračun s hrvatskim civilnim društvom. I to zato što nekome u Vladi smeta financiranje LGBT i feminističkih udruga. Žalosno - kaže nam jedan član već bivšeg Upravnog odbora.

Transparentan rad

Zaklada je, slažu se svi, uvela iznimno transparentne kriterije i reda među udruge. Svaka je udruga, među ostalim, morala podnositi financijska izvješća te imati vanjsku reviziju, kako bi se utvrdilo kako je potrošena svaka kuna.

- To su odlični principi rada, koje od srca podržavam, jer se uvelo reda i počela skidati sumnja s civilnog društva - kaže Velić iz Bubamare, udruge koja je iznimno uspješna u povlačenju novca iz EU fondova. Upravo su dobili projekt vrijedan 700.000 eura, no nisu sigurni da će ga potpisati jer nemaju inicijalnih sredstava za projekt.

U opasnosti je gubitak sredstava iz EU fondova u većini udruga jer, kažu, neće imati ljudskih i financijskih kapaciteta za prijavljivanje projekata.

U kninskoj udruzi ZvoniMir, koja skrbi o starijima i nemoćnima, spremni su, kaže predsjednica Zvezdana Bajić, na sve scenarije. - Ako ne dobijemo taj novac, vjerujem da kod nas nitko neće ostati bez posla, ali ćemo neke stvari svakako smanjivati - rekla je.

Ugrožene i braniteljske udruge

Među udrugama koje ostaju bez sredstava su, primjerice, brojne lokalne udruge slijepih, Udruga Susret, koju je donedavno vodila ministrica Bernardica Juretić, Udruga djece s teškoćama u razvoju Baranjski leptirići, Udruga za osobe s intelektualnim teškoćama Rajska ptica, Društvo multiple skleroze Požega i deseci drugih.

Na sastanku se javio i Josip Klemm koji je blizak HDZ-u i desnoj vladi, ali je podržao sustav koji je Hrvatska izgradila u zadnjih 13 godina i koji je dobivao pohvale iz Bruxellesa kao primjer drugim državama. Klemm je za Jutarnji list objasnio da se spomenutom štednjom ugrožavaju i braniteljske udruge, a posebno neprihvatljivim smatra restrikcije prema organizacijama koje pomažu nemoćnima.

- Velik dio javnosti griješi jer misli da udruge služe za uhljebljivanje. Ima i takvih, ali u većini su usmjerene kako bi pomagale ljudima i od vlade moramo tražiti da ne štedi na onima koji ne mogu živjeti bez tuđe pomoći. A u isto vrijeme i mi koji vodimo udruge trebamo se dogovoriti tko radi korisne stvari, a tko manje korisne - smatra predsjednik udruge nekadašnjih pripadnika specijalne policije.

( izvor jutarnji.hr / uredio anonymous )