Prema donedavnim bilancama, hrvatski proizvođači zadovoljavali su potrebe domaćeg tržišta sa samo pet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda: jajima, piletinom, kukuruzom, pšenicom i vinom.
Prema najnovijim bilancama, od ulaska u EU Hrvatska je izgubila korak u proizvodnji jaja pa danas, prema procjenama upućenih, koke s hrvatskih farmi snesu tek oko 85 posto ukupno potrošenih jaja u državi. S tim da taj postotak ima nezaustavljivi silazni trend.
Posljedice su nam poznate. Hrvatsko tržište preplavljeno je uvoznim jajima, a kakva je kvaliteta tih proizvoda, u prvom redu njihova zdravstvena ispravnost, svjedoči prava panika u većem broju zemalja EU-a koje su, kao i Hrvatska, uvezle salmonelizirana jaja iz Poljske.
U obitelji iz Bregane koja je konzumirala ta jaja iz Poljske umro je petogodišnji dječak, a ostali članovi obitelji, posebno njegove dvije sestre, imali su teško trovanje i bili su hospitalizirani.
Kod svih je utvrđena prisutnost Salmonelle enteritidis. Istu vrstu salmonele u jajima od istog proizvođača iz Poljske detektirali su Nizozemci, a veće količine jaja s iste poljske farme stigle su i u Belgiju. Nema informacija da je u Nizozemskoj i Belgiji bilo trovanja salmonelom kao u Hrvatskoj. Ništa čudno.
Sa 175 jaja po stanovniku godišnje, Hrvatska spada među najmanje potrošače toga proizvoda u Europi. Međutim, za razliku od razvijenih i bogatijih zemalja, gdje se jaja jedu u pravilu kao prerađevine, u Hrvatskoj se jedu izravno, pečena na oko, odnosno kao kajgana, ili kuhana utvrdo ili umeko, to jest "usorbulana", i kao takva siromašnim hrvatskim građanima služe kao zamjena za nedostižne mesne obroke.
Sa 175 jaja po stanovniku godišnje, Hrvatska spada među najmanje potrošače toga proizvoda u Europi. Međutim, za razliku od razvijenih i bogatijih zemalja, gdje se jaja jedu u pravilu kao prerađevine, u Hrvatskoj se jedu izravno, pečena na oko, odnosno kao kajgana, ili kuhana utvrdo ili umeko, to jest "usorbulana", i kao takva siromašnim hrvatskim građanima služe kao zamjena za nedostižne mesne obroke.
Prije dvije-tri godine cijena jaja bila je 1,5 kuna po komadu, ponekad i viša. Danas je u pravilu manje od jedne kune, a na učestalim akcijskim prodajama u velikim prodajnim centrima cijena im zna pasti i na pola kune.
Do ulaska Hrvatske u EU na svim graničnim prijelazima preko kojih su se uvozili zdravstveno rizični prehrambeni proizvodi, među koje su spadala i jaja, obavljale su se potrebne kontrole.
Ulaskom u EU Hrvatska je postala dijelom jedinstvenog EU tržišta bez graničnih barijera, a sva odgovornost za zdravstvenu ispravnost proizvoda je na proizvođačima. Koji bez iznimke ima urednu papirologiju, a što je u stvarnosti, pokazao je ovaj najnoviji slučaj s jajima iz Poljske.
Upitali smo hrvatske farmere zašto su uvozna jaja jeftinija. Pristali su razgovarati uz uvjet da im se na navode imena kako se ne bi zamjerili velikim prodajnim lancima.
"U Bugarskoj država potiče proizvođače jaja s 1,8 eura po kljunu, Poljaci imaju 2 eura po koki, a Austrijanci su pronašli način kako eliminirati uvozna jaja sa svojeg tržišta. To su njihovi nacionalni programi. Hrvatski je nacionalni program, pokazuje praksa, uništiti svaku proizvodnju. Prema dostupnim informacijama, veliki proizvođači jaja u Poljskoj, a njihovi veliki imaju po četiri, pet ili šest milijuna koka nesilica, nude u izvoz jaja u tri cjenovna razreda: za 50 lipa prodaju se dnevno svježa jaja, cijena onima od tjedan dana je oko 30 lipa, a jaja koji dan mlađa od mjesec dana su 25 lipa ili jeftinija. Nitko me ne može uvjeriti da na hrvatsko tržište iz Poljske stižu dnevno svježa jaja.
A zašto su jaja u Poljskoj jeftinija? Zbog više razloga. Prvo, cijenu mogu smanjiti zbog spomenutog poticaja, drugo, cijena hrane za nesilice kod njih je neusporedivo niža nego kod nas, a puno im je jeftiniji i uzgoj pilenki. Uz to je Poljska uređena zemlja koja potiče poljoprivrednu proizvodnju od početka do kraja", kazao nam je jedan veliki proizvođač.
Drugi proizvođač, koji dio proizvodnje ima u Dalmaciji, a dio u Slavoniji, kaže da je do rapidnog "trijebljenja" proizvođača jaja došlo uoči ulaska Hrvatske u EU, kad mnogi nisu uspjeli zamijeniti kaveze i prilagoditi ih propisima u korist blagodati koka.
"Mi koji smo to uspjeli danas zbog uvoza imamo tek djelomično napunjene farme. Moja proizvodna cijena na farmi na području Dalmacije je 68 lipa, što često ne mogu postići na tržištu. U toj cijeni 15 lipa je amortizacija koke, 40 lipa je vrijednost hrane koju kokoš pojede, a čija je cijena po kilogramu 2,30 do 2,35 kuna, 5 lipa je amortizacija kaveza, i to na rok od 10 godina, a 8 lipa je sve ostalo, u što spada radna snaga, gorivo, amortizacija kombija, veterinarski nadzor, struja, voda...
Uza sve to, imamo rigorozan veterinarski nadzor. Jaja s mojih i svih ostalih hrvatskih farmi sigurno su po kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti za tri koplja ispred uvoznih. Problem je, međutim, što su kupci prisiljeni kvalitetu podrediti cijeni. Mi se s dosadašnjom politikom države prema nama i poljoprivredi općenito s tim ne možemo nositi. Hoće li se što promijeniti ili će se i dalje nastaviti pad naše proizvodnje, ostaje da se vidi", kaže nam sugovornik.
( izvor slobodnadalmacija / uredio anonymous )
Nema komentara:
Objavi komentar