U hrvatskom pravosuđu vlada kaos – stotine tisuća neriješenih predmeta, postupci koji se vode desetljećima, čudne presude, a do kakvih sve apsurdnih situacija može doći pokazuje presuda Prekršajnog suda u Rijeci, u kojoj je sudac, obrazlažući presudu pogrešno naveo tužitelja i datum prekršaja o kojem odlučuje.
Kao i mnogi dužnici koji su posljednjih desetak godina dizali kredite, čitatelj Indexa, čiji podaci su poznati redakciji, pokrenuo je prekršajni postupak protiv OTP banke i odgovorne osobe u banci, zbog povrede Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Umjesto dužnika kao tužitelj je navedeno Hrvatsko društvo skladatelja
Prekršaj se, prema njegovoj tužbi, dogodio 2006. godine, a optužni prijedlog je podnesen u travnju 2015. godine.
Krajem rujna 2016. godine Prekršajni sud u Rijeci odbija optužni prijedlog zbog zastare, a u obrazloženju presude kao tužitelja navodi Hrvatsko društvo skladatelja – ZAMP, a kao datum počinjenja prekršaja 21. 08. 2010. godine.
“Hrvatsko društvo skladatelja, ZAMP – stručna služba za zaštitu autorskih muzičkih prava, Poslovnica Rijeka, podnijela je optužni prijedlog protiv naprijed imenovanih okrivljenika, zbog prekršaja pravno označenih u izreci.
Uvidom u spis, po službenoj dužnosti, utvrđeno je da se od dana kada je prekršaj počinjen, tj. od dana 21. 08. 2010. godine proteklo više od četiri godine, dakle vrijeme predviđeno u čl. 13. Prekšajnog zakona, za zastaru prava na daljnje vođenje prekršajnog postupka…”, navodi se u obrazloženju presude.
Naš čitatelj se, naravno, žalio na presudu, no problem je – što uopće napisati u žalbi na ovakvo obrazloženje?
Odvjetnici pet puta čitali presudu kako bi mogli napisati žalbu
Odvjetnici pet puta čitali presudu kako bi mogli napisati žalbu
“Svi, pa i odvjetnici kažu da nešto slično nisu vidjeli, i svi su čitali pet do sedam puta da bi došli do nekog logičnog rješenja”, kaže čitatelj.
“…obrazloženje pobijane odluke ne samo da je oprečno samo sebi već nema nikakve veze sa predmetom optužnog prijedloga i okrivljenika. Naime, u obrazloženju prvostupanjski sud navodi sasvim desetog podnositelja optužnog prijedloga, konkretno Hrvatsko društvo skladatelja, ZAMP-stručnu službu za zaštitu autorskih muzičkih prava, Poslovnica Rijeka. Osim toga datum počinjenja prekršaja također nema nikakve veze sa datumom koji se navodi u izreci ove presude pa tako sud dalje obrazlaže kako je utvrdio da je predmetni prekršaj počinjen dana 21. kolovoza 2010. godine, slijedom čega sud dalje utvrđuje da je protekom četiri godine nastupila zastara prava na daljnje vođenje prekršajnog postupka.
Iz izloženog je očito da je prijeporno obrazloženje, koje nema nikakve veze sa uvodno navedenim predmetom i u izreci apostrofiranim okrivljenicima, dodano ‘copy-paste’ tehnikom bez ikakve provjere naknadnim čitanjem od strane nadležnog suda”, navodi se u žalbu na presudu.
Sud: Došlo je do omaške
Za pojašnjenje ove situacije zamolili smo Prekršajni sud u Rijeci, koji je priznao pogrešku svog suca, a s obzirom da je uložena žalba, predmet ide na Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
“Izvješćujem Vas, a nakon razgovora sa sucem koji je donio presudu pod brojem: 14. PpG-335/15 i uvidom u cjelokupni spis, da je u istom predmetu došlo do čiste omaške u navođenju tužitelja, obzirom da tužitelj u svakom slučaju nije Hrvatsko društvo skladatelja, već oštećenik fizička osoba kao tužitelj. U istom je predmetu doneseno rješenje o ispravku utvrđene greške. Također, omaškom je došlo i do utvrđenja samog datuma počinjenja prekršaja i donesena je presuda kojom se optužba odbija zbog zastare, na koju je presudu oštećenik tužitelj uložio žalbu, o kojoj će odlučivati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb”, navodi se u odgovoru glasnogovornice Prekršajnog suda u Rijeci, javlja Index.hr.
Nema komentara:
Objavi komentar