Vlada RH danas je potvrdila kako je stiglo ozbiljno upozorenje Europske komisije zbog konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Komisija je upozorenje u Hrvatsku poslala još sredinom prošlog mjeseca.
“Smatraju da je donesenim izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama prekršeno pravo Europske unije”, stoji u šturom priopćenju iz Vlade o slučaju koji bi, kako se čini, mogao imati neugodne posljedice.
Donosimo malu kronologiju konverzije kredita i predviđanja sljedećih koraka Europske komisije.
1. Što će se dalje događati?
Hrvatska do sredine kolovoza mora odgovoriti na notu koja je stigla. Zatim će Europska komisija analizirati odgovore te utvrditi pridržava li se RH europskih pravila. Ako odgovor zadovolji Komisiju, dalje mogu tražiti da uskladimo Zakon s europskom praksom. Ukoliko RH to ne učini, slučaj može doći na sud EU koji može novčano kazniti Hrvatsku. Šteta može biti i diplomatska, odnosno gospodarska, ako ocijene da u RH postoji pravna nesigurnost koja ugrožava, primjerice, investicije.
2. Kada je donesen zakon o konverziji kredita u švicarcima?
U petak 18. rujna 2015. Hrvatski sabor jednoglasno je prihvatio izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju te o kreditnim institucijama na temelju kojih će se krediti vezani uz švicarski franak konvertirati u eure. Banke su bile dužne u roku od 45 dana dužnicima preporučenom pošiljkom dostaviti izračune konverzije, a korisnici su potom imali 30 dana da odluče hoće li taj prijedlog i prihvatiti. Zakonske izmjene stupile su na snagu 30. rujna iste godine.
3. Kako se provodila konverzija kredita?
Konverzija se provodila tako da se početno odobrena glavnica kredita iz švicarskih franaka pretvorila u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita. Početno ugovorena kamatna stopa u francima zamijenila se kamatnom stopom za kredite u eurima. Na temelju tog izračuna za svakog korisnika utvrdio se novi otplatni plan.
4. Što je s građanima koji nisu željeli konverziju?
Korisnici kredita koji nisu prihvatili konverziju iz franaka u eure, otplata kredita nastavila se po početno ugovorenim uvjetima. Za njih je do veljače ostao na snazi fiksirani tečaj franka od 6,39 kuna te fiksna kamatna stopa od 3,23 posto.
5. Koliko je ljudi napravilo konverziju kredita u švicarcima?
Prema izjavama ministara iz tadašnje vlade hrvatske banke su izdale više od 53.000 kredita u francima, privatnim osobama. Preko 90 posto dužnika, obavilo je konverziju kredita, objavilo je Ministarstvo financija prema informacijama koje su dobili od domaćih banaka u travnju ove godine. Banke su također izvijestile kako zbog konverzije imaju velike gubitke. Procjene govore oko milijardu eura, odnosno između sedam i osam milijardi kuna.
6. Banke prijavile izmjenu zakona Ustavnom sudu
Dana 12. studenog 2015. predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejecizjavila je kako je sud primio zahtjeve za ocjenu ustavnosti zakona o kreditnim institucijama i potrošačkom kreditiranju od osam poslovnih banaka i četiri fizičke osobe. Osim toga predloženo je i privremeno obustavljanje izvršenja svih pojedinačnih akata koje se poduzimaju na temelju osporenih zakona. Ustavni sud zbog tog prijedloga održao je sjednicu na kojoj su odlučili kako neće izreći privremenu mjeru nego će o slučaju odlučivati kad dođe na red.
7. Što ako Ustavni sud na kraju ipak sruši Zakon?
Bazično, ništa. Prema tumačenju Ustavnog suda, postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju i njegove odredbe koje se tiču švicarca ustavan je sve dok se ne ukine što znači da i svi dodaci ugovorima sklopljeni u vrijeme dok je zakon na snazi vrijede i u slučaju ukidanja zakona.
8. Stručnjaci upozoravali na nelogičnosti u konverziji
Guverner Boris Vujčić, u analizi HNB-a, upozorio je tadašnjeg ministra financija Borisa Lalovca na negativne aspekte konverzije kredita iz franka u eure. “Vladin model konverzije kredita iz franaka u eure ozbiljno bi zaljuljao temelje financijske stabilnosti zemlje. Usklađivanje valutne pozicije banaka zbog otpisa dijela deviznih potraživanja dovest će do potražnje banaka za eurima koji bi mogli izazvati slabljenje tečaja kune prema euru”, očitovao se Vujčić. U istom dokumentu, koji je kasnije objavljen u medijima, Vujčić je rekao kako su procjene troška konverzije od sedam do osam milijardi kuna.
Mnogi su ekonomisti govorili kako će konverzija po tečaju koji je vrijedio u trenutku odobravanja kredita imati negativne posljedice ne samo na poslovanje banaka (što će morati podmiriti porezni obveznici), nego će donijeti i nepovoljne efekte na odgovornost i racionalnost upravljanja osobnim, poslovnim i javnim financijama u Hrvatskoj. “Umjesto da se radi na širenju financijskih znanja, dobrih financijskih navika i svijesti građana o ekonomskim rizicima, šalju se poruke koje društvo i zemlju još više udaljavaju od zdravog ekonomskog ponašanja”, rekla je Marijana Ivanovsa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
9. Mađarsko riješenje za kredite u švicarcima (i eurima)
Mađarski je parlament u studenom 2014. donio zakon kojim je većina kredita u stranim valutama silom zakona konvertirana u domaću valutu. Obračun je obavljen u studenom, a prijenos u knjigama početkom 2015. Za konverziju je korišten tržišni tečaj na dan 7.11.2014. Nije uzimana u obzir razlika između tržišnog tečaja u trenutku konverzije i tečaja po kojem je kredit odobren.
Prije tog finalnog riješenja, Mađarska vlada je 2011. godine svojim građanima ponudila tri opcije koje su se uglavnom zasnivale na konverziji glavnice ili kamata prema starom tečaju forinte, franaka i eura.
Nema komentara:
Objavi komentar