Izborna prijevara
Članak 121.
(1) Tko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na drugi način krivotvori ishod izbora ili glasovanja,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.
Članak 121.
(1) Tko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na drugi način krivotvori ishod izbora ili glasovanja,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.
Svi članovi Ustavnog suda RH imaju tri godine zatvora ?
U S T A V N I S U D R H
Broj: U-VIIA-4270/2015
Zagreb, 5. studenoga 2015.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za rješavanje izbornih sporova, u sastavu sudac Miroslav Šeparović, predsjednik Vijeća, te suci Mario Jelušić i Aldo Radolović, članovi Vijeća, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava Žarka Flanjka iz Zagreba, na sjednici održanoj 5. studenoga 2015. jednoglasno je donio
O D L U K U
Odbija se žalba Žarka Flanjka iz Zagreba podnesena protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske klasa: 013-03/15-05/266, ur.broj: 507/18-15-3 od 3. studenoga 2015. kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
- Žarko Flanjak iz Zagreba, Punjeki 31 (u daljnjem tekstu: žalitelj) izjavio je žalbu protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DIP) klasa: 013-03/15-05/266, ur. broj: 507/18-15-3 od 3. studenoga 2015.
Žalitelj je naveo “da osporava i Službeni podnesak ministra, Ministarstva Uprave RH, g. Arsena Bauka koji je predao DIP-u popis od 3.825,242 birača u Hrvatskoj, iako je imao službeni podatak da u Hrvatskoj sa svim nacionalnim manjinama ima 3.487,034 birača”.
- Osporenim rješenjem DIP-a odbačen je prigovor žalitelja od 1. studenoga 2015. kao nedopušten. U prigovoru DIP-u žalitelj je naveo da će izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kao i svi dosadašnji biti nelegitimni i nelegalni i to “zbog viška birača na biračkim spiskovima od 338.208 ne postojećih birača” te “zbog procedure na biračkim mjestima” jer “na izbornim mjestima se svaki birač identificira te nakon identificiranja (osobna iskaznica) izborna komisija preda biraču izborni listić i zaokruže ime birača na spisku i to bez da se svaki birač potpiše na birački spisak i da je to dokaz da je dotični pristupio izborima”. Nadalje, žalitelj je u prigovoru naveo da se “izborni rezultati u RH ne mogu kontrolirati” te da se “omogućuje izborna prijevara”.
DIP je prigovor odbacio kao nedopušten iz razloga jer se isti u osnovi odnosi na osporavanje provedbe zakonskih rješenja, kako odredbi Zakona o registru birača (“Narodne novine” broj 144/12. i 105/15.), tako i odredbi Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor (“Narodne novine” broj 66/15. – pročišćeni tekst i 104/15. – odluka i rješenje USRH broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015.; u daljnjem tekstu: ZIZHS) te se činjenično ne odnosi na neku konkretnu nepravilnost u postupku izbora, koju bi u skladu sa ZIZHS-om DIP bio nadležan utvrđivati i ocijeniti njezin utjecaj na provedbu izbora.
- Žalitelj Žarko Flanjak žalbu je podnio u svojstvu kandidata (nositelja liste) na listi predlagatelja POKRET ZAJEDNO u VII. izbornoj jedinici.
- Žalitelj smatra da broj birača po izbornim jedinicama prelazi zakonom dopušteno odstupanje.
4.1. U žalbi je naveo:
“Republika Hrvatska nema legitimnu izvršnu i zakonodavnu vlast jer od 2007. godine broj birača po izbornim jedinicama znatno prelazi zakonom dopušteno odstupanje od +/- 5 % prosječne vrijednosti broja birača izbornih jedinica. Ustavni sud je 8. prosinca 2010. godine upozorio Hrvatski sabor da otkloni nezakonito odstupanje broja birača koje se pojavilo na izborima za Hrvatski sabor 2007. i ponovilo na izborima 2011. godine. Prošlo je više od četiri godine od upozorenja Ustavnog suda, a sadašnja je većina u Hrvatskom saboru 13. veljače ove godine odbila prijedloge Hrvatskih laburista i Istarskog demokratskog sabora da se promjeni Zakon o izbornim jedinicama (ZIJIZ) i dovela u pitanje zakonitost predstojećih izbora za zastupnike Hrvatskog sabora. Naročito su velika odstupanja u broju birača u IV. i IX. izbornoj jedinici.”
4.2. Svoju prethodnu tvrdnju žalitelj je u žalbi obrazložio navodeći:
“Na izborima 2011. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je manji za 9,05 % od prosječne vrijednosti broja stanovnika deset izbornih jedinica, a broj birača za 13,09 %. Broj stanovnika IX. izborne jedinice je bio 6,69 % veći od prosječne vrijednosti broja stanovnika deset izbornih jedinca, a broj birača 14,67 %. Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača izbornih jedinica IV, izborna jedinica bi imala 12, a IX, 16 zastupnika umjesto sadašnjih 14. Ako bismo pak računali broj zastupnika izbornih jedinica razmjerno broju stanovnika i V. izborna jedinica bi imala 13 zastupnika, a IX. 15.
Ovako velika odstupanja broja stanovnika i broja birača posljedica su grube pogreške kod određivanja granica izbornih jedinica i školskog primjera izbornog inženjeringa te manipulacije brojem birača, a ne migracija Na izborima za Hrvatski sabor u 10 izbornih jedinica 2000. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.686.378 birača, a na izborima 2003. godine 3.690.936 birača odnosno samo 4.558 više nego 2000. godine. Koristeći rezultate popisa stanovništva od 2001. godine i prirodno kretanje stanovništva za razdoblje od 1991. do 2014. godine procijenili smo da broj birača na izborima za Hrvatski sabor 2007. godine nije mogao prelaziti 3.710.000 birača, a prema izvještaju DIP-a broj registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj je iznosio 3.824.731 odnosno za 133.795 više nego na izborima 2003. godine. Od 2008. godine broj godišnje umrlih osoba prelazi broj osoba koje su tih godina postale punoljetne pa se broj birača narednih godina trebao stalno smanjivati. Broj punoljetnih osoba se od popisa 2001. godine do popisa 2011. godine smanjio sa 3.505.523 na 3.487.034, dakle za 18.486.
Broj birača se od izbora 2000. godine do izbora 2011. povećao za 155.985 registriranih birača na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a iznosio je 3.842.363 odnosno za 355.329 više od broja punoljetnih osoba popisanih travnja 2011. godine! Na izborima za zastupnike EU parlamenta travnja 2013. godine bilo je registrirano na biračkim mjestima u Hrvatskoj 3.748.815 birača, a na lokalnim izborima 20. svibnja iste godine 3.767.170 birača.stanovništva kako su to pokušali objasniti ustavni suci!
Kako je Ustavni sud presudio da je broj od 4.042.522 birača (555.488 više od broja punoljetnih osoba prema popisu stanovništva iz travnja 2011. godine odnosno 200.159 birača više od broja birača registriranih na biračkim mjestima u deset i izbornih jedinica na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine) u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine mjerodavan za referendum GIUIO? Gdje je nestalo 248.229 birača od 21. rujna 2014. do prvog kruga izbora za predsjednika Republike 28. prosinca 2014. godine?”
- Nadalje, žalitelj je u žalbi ponovio navode iz prigovora koji se odnose na postupak na biračkim mjestima ukazujući na to da, budući da se birači prilikom dolaska na biračko mjesto ne potpisuju u biračkom spisku, nema dokaza da je pojedini birač pristupio na biračko mjesto.
5.1. U tom smislu u žalbi je naveo:
“Zbog procedure na biračkim mjestima koju je propisala EU, Mišljenje br. 190/2002′, ili kako se naziva ‘Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima’ (Venecijanska komisija).
Na izbornim mjestima se svaki birač identificira te nakon identificiranja (osobna iskaznica) izborna komisija preda biraču izborni listić da zaokruži ime birača na spisku i to bez da se svaki birač potpiše na birački spisak i da je to dokaz da je dotični pristupio izborima.”
- Slijedom navedenog, žalitelj smatra da su mu povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima 18. stavkom 1., 19. stavkom 1. i 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).
6.1. Povredu svojih ustavnih prava obrazložio je navodeći u žalbi sljedeće:
“Podnositelj ustavne tužbe drži kako mu je Rješenjem DIP-a kojim odbacuje prigovor Političke stranke Pokret ZAJEDNO, NEDOPUŠTEN, čime je povrijeđeno njegovo ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava koje sadrži razradu načela jednakosti, kojom se svakome jamči jednaku zaštitu prava u postupku i čl. 18. st. 1. jamči se pravo svima i pred drugim ovlaštenim tijelima kao i DIP-a, te čl. 19. st.1. koji moraju biti utemeljeni na zakonu, te kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.
Podnositelju ovog prigovora unatoč, zajamčenom, citiranom načelu jednakosti svih pred zakonom DIP je donio navedeno rješenje kao NEDOPUŠTENO.
DIP ne navodi da je prigovor ODBAČEN ili nepravomoćno riješen već NEDOPUŠTEN, čime čini Ustavnu povredu na prigovor o nepravilnostima i nelegitimnosti u Izborima za Hrvatski Sabor 2015. g.
Tako se DIP ogriješio o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, i osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom čl. 20. st.1. Ustava.”
- Žalitelj je predložio da Ustavni sud usvoji žalbu i ukine osporeno rješenje DIP-a.
7.1. Nadalje, zatražio je od Ustavnog suda da donese odluku u kojoj će DIP-u naložiti “da utvrdi činjenično stanje broja birača na Izborima za Hrvatski Sabor 2015. g. i te prekine postupak IZBORA U HRVATSKI SABOR 2015.g te dade nalog da se ispravi broj nepostojećih upisanih građana i nepostojećih birača na listama i tek nakon toga raspiše nove Izbore za Hrvatski Sabor, i postupi po stvarnim pročišćenim podacima Registra nakon uklanjanja viška od 338.208 birača, tek tada će izbori biti LEGITIMNI I REGULARNI”.
7.2. Zaključno, žalitelj je zatražio od Ustavnog suda “da naloži Ministarstvu Uprave da sredi i stanje u izbornim listama i dovede u red Registar birača zbirku osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te pravo i pravno stanje prema Registru birača osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatski te državljana država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u Republici Hrvatskoj (iako još nije prošlo 5 g.) za izbor u Hrvatski Sabor 2015. g.”
Žalba nije osnovana.
- Člankom 97. stavkom 1. ZIZHS-a, propisano je:
“Članak 97.
Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može podnijeti svaka politička stranka, nositelji neovisne liste, kandidati za zastupnike u Sabor, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.
(…)”
- Osporeno rješenje DIP-a kojim je odbačen prigovor žalitelja doneseno je pozivom na citirani članak ZIZHS-a uz obrazloženje da iz citiranog članka proizlazi da je pravo prigovora povezano s nekom konkretnom izbornom radnjom poduzetom tijekom izbornog postupka, što nije slučaj s ovim konkretnim prigovorom.
U obrazloženju DIP-a je navedeno:
“Člankom 97. Zakona propisano je da prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora može podnijeti svaka politička stanka, osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste, kandidati za zastupnike u Sabor, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.
Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da je pravo prigovora povezano s nekom konkretnom izbornom radnjom poduzetom tijekom izbornog postupka.
Slijedom navedenog, prigovor se u osnovi odnosi na osporavanje provedbe zakonskih rješenja, kako odredbi Zakona o registru birača, tako i odredbi Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, te se činjenično ne odnosi na neku konkretnu nepravilnost u postupku izbora, koju bi u skladu sa Zakonom Državno izborno povjerenstvo bilo nadležno utvrđivati i ocijeniti njen utjecaj na provedbu izbora (Rješenje Državnog izbornog povjerenstva KLASA: 013-03/11-24/37; URBROJ: 507-11-3 od 8. prosinca 2011., Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-VIIA-5838/2011 od 12. prosinca 2011.).”
- Polazeći od utvrđenja iz točke 9. obrazloženja ove odluke te imajući u vidu razloge kojima žalitelj obrazlaže svoju žalbu, Ustavni sud nije našao okolnosti koje bi ukazale na osnovanost žalbenih navoda. Ocjena je Ustavnog suda da je DIP pravilno ocijenio da se žaliteljev prigovor ne odnosi na konkretnu izbornu radnju te da u tom slučaju DIP nije nadležan za postupanje.
O tome je Ustavni sud već zauzeo stajalište u odluci broj: U-VIIA-5838/2011 od 12. prosinca 2011.
- Slijedom navedenog, na temelju članka 125. alineje 9. Ustava i članka 87. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u izreci odluke.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
sc. Miroslav Šeparović, v. r.( izvor zajednohrvatska.wordpress / uredio anonymous )
Nema komentara:
Objavi komentar