U tijeku je zadnja faza stvaranja EU kao superdržave: A gdje je Hrvatska?!

Temeljno pitanje pred Europskom unijom je da li će ona postati“superdržava“ sastavljena od federalnih jedinice ili će postati zajednica suverenih država. To pitanje će prevladavati u odnosima članica nakon „Brexita“ i ono će snažno odrediti sudbinu svih zemalja članica, uključujući i Hrvatsku koja po svemu sudeći snažno klizi u svrstavanje uz ideju federalizma i „EU-superdržave“, pogotovo ako na čelo HDZ-a dođe Plenković i ekipa eurobirokrata koja je snažno privržena ideji federalizma.

Unutar Europske unije se događa trenje dviju tektonskih ploča, eurofederalističke i suverenističke. To trenje izaziva niz potresa i erupcija koje snažno utiču na budući razvoj i život stanovnika Unije. Eurofederalističku struju predvodi Njemačka šireći svoj uticaj kroz Pučku stranku u europarlamentu i ne druge zemlje nastoji sve više smanjiti suverenitet država članica i Uniju povesti prema federalnoj tvorevini u kojoj će države biti samo federalne jedinice mega države sa sjedištem u Bruxellesu. Taj pristup briše korak po korak suverenitet pojedinih članica i stavlja sve više kontrole u ruke Bruxelleskih činovnika. Na vodećem bridu tog procesa je Njemačka i s Angelom Merkel na čelu koja promiče i forsira tu ideju i nastoji proces federalizacije što više ubrzati. Kako CDU Angele Merkel igra ključnu ulogu u EPP (Europska pučka stranka) ona kroz tu grupaciju širi svoj uticaj i na druge zemlje i taj proces ima poklonike u svim europskim zemljama, a medijska kontrola ogromne količine medija po raznim zemljama taj proces pretvara u dogmatičnu varijantu bez alternative. Suprotnu (legitimnu) stranu demoniziraju izmišljanjem fantomskih pojmova poput „europskih vrijednosti“ i nazivajući poklonike drugačijeg pogleda radikalnim snagama, fašistima i ekstremistima iako je zapravo sam proces federalizacije radikalan, ekstreman, a njegova promocija se sastoji od stvaranja dogmi i prazne propagande, a to su odlike totalitarizma za koji pobornici te ideje prozivaju države i političare koji se tom procesu opiru.

Najveći problem federalizacije je taj što građanima članica ne može odgovoriti na pitanje šta taj proces u krajnjoj točki donosi i kakve će benefite građani imati od njega, nego se propaganda oslanja na stvaranje magle oko cijelog procesa što ga svakome tko trezveno razmatra političke silnice čini sumljivim i tjera ga da postavi pitanje da li je krajnja konzekvenca tog procesa stvaranje političkim putem Europe kontrolirane iz Berlina od strane njemačkih kancelara.

Suverenistička ideja unutar zemalja Višegradske grupe

Na drugom bridu trvenja nalazi se suverenistička struja koja se opire brisanju suvereniteta država članica i zastupa stajalište kako je EU zajednica suverenih naroda i država. Suverenističke struje se pod naletom snažnog federalizma javljaju u nizu država i na razne načine, a u posljednje vrijeme su se iskristalizirale u tri glavne varijante. Prva je rođena na prostoru Srednje Europe, unutar članica Višegradske grupe i do zadnjih izbora u Poljskoj predvodio ju je Viktor Orban koji je i danas jedan od najsnažnijih zagovornika suvrenizma. Nakon izbora u Poljskoj vlast preuzima PiS-a (Pravo i Pravednost) stranka Jaroslawa Kaczynskog i Poljska uz Mađarsku postaje glavni protivnik federalističke ideje, a svrstavanje tih dviju članica Višegradske grupe u antifederalističku struju ohrabruje i druge političare unutar Višegradske grupe da istupe protiv procesa federalizacije. Višegradska grupa je savez suverenih država koji u bitnim stvarima usuglašavaju stavove i nastoje ih zastupati ujedinjeno i u interesu svih članica grupe i očito je da suverenizam stav svih članica grupe jer se on u pojedinim pitanjima manifesira i u Slovačkim i u Češkim pogledima iako te dvije članice dosad nisu napadane iz centara federalističke propagande kao ekstremne i fašističke kako se napada Poljsku i Mađarsku. Višegradska grupa zapravo svojim funkcioniranjem pokazuje kako izgleda savez suverenih članica i kako takav savez u kome svaka zemlja može biti samostalna, a u suradnji s drugim zemljama tražiti svoje interese. Takav savez članicama Višegradske grupe deonosi najveći gospodarski rast u Europi i vrlo snažno gradi njihove komunizmom izmučene zemlje i one postaju snažne zemlje koje svojim građanima jasno daju na uvid šta znači biti suveren, ali da i suradnja sa drugim zemljama može donijeti benefite za sve i da se pri tome ne treba izgubiti suverenost u nijednom dijelu.

Otpor u središtima federalizma

Druga silnica suverenizma se javlja u svim zemljama EU-a i profilirana je kroz razne stranke desnog spektra, ponekad i krajnje desnog što cijelu tu scenu farba u radikalno. Tu činjenicu federalisti vješto iskorištavaju za farbanje svakog suverenizma radikalnim i u isti koš trpaju radikalne stranke i one koji nemaju nijedan element radikalnog u sebi. Kroz Pučku stranku Merkel i Njemačka je zavladala umjerenom desnom scenom u cijeloj Europi i zbog toga se antifederalistički pokreti javljaju desnije od desnog centra jer je umjerena desnica snažno pod kontrolom Berlina. To vrijedi za sve suverenističke silnice osim u Britaniji koja taj proces ima u svojoj Konzervativnoj stranci (UKIP je samo frakcija Konzervativne stranke). Nosioci te radikalnije silnice suverenizma se ogledaju u Nacionalnom frontu Francuske i dinastiji Le Pen, kao i u nize stranaka koje sve više dobivaju na popularnosti diljem Europe, čak i unutar same Njemačke gdje se na sceni pojavila stranka AfD (Alternative für Deutschland) koja sve više uzima birače CDU/CSU koaliciji jer su oni razočarani mnogim stvarima u kojima ta koalicija napušta vrijednosti konzervativnih birača.

“Brexit” – suverenizam koji napušta Europsku uniju

Treća silnica otpora federalizmu se javila se u Velikoj Britaniji koja poklonike te ideje ima oduvijek i koja je uvijek nekako drugačije unutar EU-a. Mislim da se izlazak Velike Britanije svima koji se imalo bave geopolitikom činio kao nemoguć, on se ipak dogodio. Jednostavno Velikoj Britaniji nikako nije u interesu prepustiti kopneni dio Europe federalističkim snagama (čitati Berlinu) koje će znatno ojačati u institucijama EU-a nakon odlaska britanske opozicije. Imati cijelu kopnenu Europu pod kontrolom Berlina i u trokutu Berlin – Pariz – Moskva nikako nije u interesu Britanije i moja procjena je bila da će se „Brexit“ dogoditi jedino ako se procjeni da će „Brexit“ pokrenuti proces raspada federalne ideje, mada mi se to činilo na dugom štapu. No „Brexit“ se dogodio i sad se pokreće puno procesa koji su nepredvidljivi i kaotični, a koji će ponajviše zavisiti od ponašanja država poput Njemačke i Francuske s jedne strane i zemalja Višegradske grupe koji ostaju jedina ozbiljna opozicija federalističkoj ideji nakon izlaska Britanije iz EU-a.

VEZANO UZ TEMU:  BREXIT: VELIKA BRITANIJA ODLUČILA IZAĆI IZ EU

Najnoviji dokument na 9 stranica koji je objavio BBC daje naslutiti da su federalisti odlučili ubaciti u petu brzinu i staviti ostvarenje europske superdržave pred gotov čin. Dokument pod originalnim nazivom „A strong in a world of uncertainties“ – Jaka Europa u svijetu neizvjesnosti (hrv.) koji su sastavili ministri vanjskih poslova Njemačke i Francuske iznosi ideju modela zajedničke europske sigurnosti i migracijske politike te jačanje gospodarske konvergencije.

Kada je nacrt dokumenta pripremljen, njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier sazvao je na sastanak u Berlinu, subota, 25. lipnja 2016. godine ministre vanjskih poslova Francuske, Nizozemske, Belgije, Italije i Luksemburga, odnosno sastanak 6 država osnivača prvobitne Europske zajednice na kojem su dokument o načinu uređenja Europske unije. Nakon usvajanja dokumenta o stvaranju „Superdržave“ ponuđeni usuglašeni dokument bi ponudili ostalim članicama Europske unije u vidu ultimatuma koji moraju prihvatiti takav kakvim su ga osmislili 6 „naddržava“ članica Europske unije.

Nakon saznanja za održavanje sastanka ministara vanjskih poslova u užem 6-eročlanom formatu. estonski predsjednikToomas Hendrik Ilves je prvi reagirao te iskazao nezadovoljstvo načinom na koji su njemački ministar vanjskih poslova i 5 drugim ministara bez znanja ostalih država članica EU održali sastanak na kojem su raspravljali o njemačko-francuskom dokumentu. Na prigovor estonskog predsjednika, njemački ministar Steinmeier je izjavio da će o zaključcima održanog sastanka upoznati baltičke države Estoniju, Letoniju i Litvu te također članice Višegradske grupe.

U Pragu je održan sastanak ministara vanjskih poslova Višegradske grupe i ministra vanjskih poslova Njemačke obzirom da Češka predsjeda do 30.lipnja Višegradskom grupom. Na tom sastanku je njemački ministar predstavio francusko-njemački dokument „Jaka Europa u svijetu nesigurnosti“.  Predsjedavajući češki ministar vanjskih poslova Ludomir Zaolarek upoznao je javnost sa zaključcima sastanka te istakao da su se svi sudionici složili kako se mora pokušati naći zajedničko rješenje koje će zadovoljiti svih 27 članica Europske unije.

Poslije sastanka u Pragu, poljski ministar vanjskih poslova  Witold Waszczykowski je izrazio zabrinutost i najavio da će zemlje Višegradske grupe uskladiti stajališta na sastanku Višegradske grupe te je upoznao javnost s detaljima njemačko-francuskog plana stvaranja „Superdržave“ kojim se ograničavaju suvereniteti članica Europske unije te se stvara jedna nova „Superdržava“ u kojoj članice ne bi smjele imati svoju nacionalnu vojsku, nacionalnu središnju banku, vlastitu poreznu politiku niti bi mogle odlučivati o zaštiti državnih granica te o migrancijskoj politici na razini svoje države.

Hrvatska slijepa i gluha na procese koji se događaju oko nje

Na žalost u Hrvatskoj ni intelektualci, ni medijska scena ni političari ne osjećaju ozbiljnost ovog trenutka, nego gotovo sinhronizirano napadaju Poljsku i Mađarsku floskulama koje kreiraju zagovornici federalizma što nas stavlja čvrsto na federalističku ideju. Ako se toj ideji federalizma dodaju planovi “za ovaj prostor” onda moramo biti svjesni kako nas to vodi u novu federaciju sa zemljama Balkana s kojima smo federaciju morali razvrgnuti uz strašne žrtve i da nas to udaljava od srednje Europe čiji smo dio bili cijelu povijest i iz kojeg doba potiče skoro sve vrijedno što imamo, sve što turisti slikaju kad dođu u naše gradove, sve zemljišne knjige, red i ozbiljnost državnog upravljanja. Danas stajući uz ideje koje će svoj konačni obračun imati uskoro svrstavamo se ili na Balkan ili u srednju Europu i nadajmo se da će oni koji budu odlučivali o tome na skorim stranačkim izborima unutar HDZ-a smoći snage i glasovati opozitno nametnutoj volji onih koji sanjaju federalističku ideju Europe. Plenković kojeg su već proglasili novim predsjednikom HDZ-a je čvrsto uz ideju federalizma i to nas u ovim povijesnim okolnostima i previranjima opet može ostaviti na krivoj strani i budućim generacijama donijeti nove probleme i nove borbe za suverenu državu Hrvatsku koju sad imamo.  Još uvijek je imamo!


( izvor novipogledi / uredio anonymous )