Pogledajte kako GMO razara Argentinu!

Aixa Cano živi u selu Avia Terai, provinciji Chaco u Argentini i ima dlakave madeže po cijelom tijelu koje liječnici nikako ne mogu objasniti. Iako je ovu bolest nemoguće dijagnosticirati, liječnici su se složili kako bi ova vrsta urođene mane mogla biti posljedica agrokemikalija. U provinciji Chaco, djeca imaju četiri puta veće šanse roditi se s jezivim urođenim deformacijama koje su posljedica biiotehnologije koja se drastično širi u argentinskoj poljoprivredi.

Agrokemijsko zaprašivanje u Argentini dramatično je uvećano. Sa 9 milijuna galona 1990., dok se danas potroši i do 84  milijuna galona. No, u ovoj južnoameričkoj naciji postoji manjak zakonske regulative, što je dovelo do toga da je argentinsko stanovništvo vrlo izloženo otrovnim kemikalijama koje kontaminiraju kuće, dvorišta, škole, pitku vodu, a samim time i samog čovjeka. Liječnici i znanstvenici upozoravaju da nekontrolirano zaprašivanje prijeti ozbiljnim zdravstvenim problemima koji mogu zahvatiti cijeliu argentinsku naciju.

Žitarice soje, spremne za žetvu i upravo ‘tretirane’, presijavaju se na dnevnom svjetlu u blizini Rawsona, provincija Buenos Aires u Argentini. Američka biotehnologija pretvorila je Argentinu u trećeg svjetskog proizvođača GMO soje, no kemikalije koje omogućuju velik urod, također zagađuju kuće, škole, pitku vodu, ali se i šire na sva druga polja, plantaže kukuruza i pamuka. Sve je više znanstvenika koji javno govore i upozoravaju da je ovo nekontrolirano tretiranje i špricanje kemijskim otrovima plantaža uzrok velikog broja oboljelih ljudi registriranih u južnoameričkim bolnicama.

Ispražnjeni agrokemijski kontejneri, uključujući Monsatove “prazne” proizvode, leže bačeni u centru za reciklažu u Quimili, provinciji Santiago del Estero u Argentini. Umjesto da se smanji ovo štetno i opasno kemijsko zaprašivanje u Argentini, ono je uvećano više od 9 puta u posljednjih par desetljeća – sa 9 milijuna galona na 84 milijuna galona. Opasni “Glyphosate”, koji je ključni sastojak Monsatovih  proizvoda, korišten je u Argentini između osam i deset puta više nego što je to općenito praksa u SAD-u.  Argentina ne primjenjuje nacionalne standarde za poljoprivredne kemikalije, prepuštajući odluke o tome autonomnim provincijama i nadzoru lokalnim općinama!

Aixa Cano živi u selu Avia Terai, provinciji Chaco u Argentini i ima dlakave madeže po cijelom tijelu koje liječnici nikako ne mogu objasniti. Iako je ovu bolest nemoguće dijagnosticirati, liječnici su se složili kako bi ova vrsta urođene mane mogla biti posljedica agrokemikalija. U provinciji Chaco, djeca imaju četiri puta veće šanse roditi se s jezivim urođenim deformacijama koje su posljedica biiotehnologije koja se drastično širi u argentinskoj poljoprivredi.

Na donjoj slici su argentinske djevojčice koje se igraju praćkama u neposrednoj blizini GMO plantaže soje u Avia Terai. Cjelokupni nacionalni (argentinski) rod soje i skoro sav rod kukuruza i pamuka je genetički modificiran u posljednjih 17 godina, od kada je Monsato kompanija, bazirana u St. Louisu, obećala ogromne prihode Aregentincima,  uz priču kako će se manje manje koristiti pesticidi ako bi se koristilo samo njihovo patentirano i zaštićeno sjeme te kemikalije. Unatoč obećanju o smanjenju pesticida, prema evidenciji poljoprivrednog ministarstva, agrokemijsko zaprašivanje je u tom vremenskom razdoblju uvećano čak desetostruko.

Malena Camila Veron, stara dvije godine, rođena je s višestrukim poremećajima unutrašnjih organa i veoma ozbiljnim invaliditetom.  Liječnici  su rekli Camilinoj majci, Silviji Achaval, da je njezina bolest uzrokovalo djelovanje (Monsantovih) agrokemijskih proizvoda, iako je teško znanstveno utvrditi stopostotnu vezu između pojedine kemikalije i bolesti raka te drugih urođenih deformacija. Liječnici naglašavaju da su njihovi nalazi u okviru standarda veoma ozbiljne vladine istrage. “Oni su mi rekli da je uzrok bolesti kontaminirana voda jer je cijela okolina (životni prostor) intenzivno zaprašivana otrovnim kemikalijama”, izjavila je gospođa Achaval.

Aktivist Oscar Alfredo Di Vincensi na telefonu, unutar njegovog osobnog štrajka glađu kojim zahtjeva zabranu agrokemijskog zaprašivanja najmanje jedan kilometar od naseljenih mjesta. On štrajka glađu na gradskom trgu Alberti u Buenos Airesu. Nešto ranije ove godine, nakon ovog osobnog čina, Vincensi  je ponosno  stajao na  GMO plantaži i mahao sudskom odlukom kojom se zabranjuje zaprašivanje plantaža koje su unutar jednog kilometra od naseljenog područja, kada ga je jedan traktorist (Monsantov plaćenik) zasuo pesticidima.

Na slici dolje – djevojčica Erica sa svojom sestrom blizankom Macarenom koja pati od kroničnog oboljenja dišnih organa. One se igraju u svom dvorištu u neposrednoj blizini odbačenih agrokemijskih kontejnera. Te iste kontejnere lokalni stanovnici često koriste za vodu kojom peru šalice, tanjure, hrane piliće pa čak i svoju odjeću, u blizini grada Avia Terai.

Felix San Roman u šetnji na svom posjedu u Rawsonu, provinciji Buenos Aires. San Roman kaže da su ga “zaprašivači” pretukli kada se požalio da otrovni oblaci zaprašuju njegovo imanje, oštetivši mu kralježnicu i izbivši mu zube. “Ovo je mali miroljubivi grad, gdje se ljudi ne svađaju, a naše vlasti jednostavno ignoriraju ovakve stvari”, kaže San Roman. “Sve što tražim je da poštuju postojeći zakon, koji zabranjuje zaprašivanje u blizini kuća na daljini od kilometar i pol. Nitko to ne poštuje. Kako mi, obični ljudi, možemo utjecati na to?”

U znak protesta, poruka predsjednici Argentine Cristini Fernandez i guverneru provincije Cordoba, Jose Manuelu de la Sota.
Parola prevedena sa španjolskog jezika “STOP PLJAČKI I ZAGAĐENJU CORDOBE I ARGENTINE” postavljena je na ogradi prostora na kojem će zlogasni Monsanto graditi najveći labaratorij za proizvodnju GMO sjemena, u Latinskoj Americi u gradu Malvinas Argentinas, u pokrajini Cordoba.

Prazni kontejneri pesticida spremni za reciklažu prikupljaju se unutar skladišta, Poljoprivrednog poslovnog udruženja u Gualeguaychu u provinciji Entre Rios. Nitko ne poštuje naređenje Ministra zdravlja da se iskorištena ambalaža probuši kako bi se spriječilo njeno ponovno korištenje.

Dr. Andres Carrasco, molekularni biolog sa sveučilišta u Buenos Airesu, u pauzi intervjua u Buenos Airesu. Carsasco je ustanovio da se ubrizgavanjem vrlo malih doza GLIFOSAT-a (herbicid za korov) u embrije žaba i pilića može izazvati promjena količine retinolske kiseline koja izaziva urođene mane na kralježnici embrija žaba i pilića. Ove promjene liječnici sve češće primjećuju kod ljudi i prijavljuju u područjima gdje su kemikalije prisutne.

Stanovnici su se okupili na glavnom trgu u mjestu Alvear u provinciji Santa Fe kako bi s liječnikom, Damianom Verzenassiem, razgovarali o zdravstvenim problemima koji su sve češći. Ovo se naselje nalazi u centru uzgoja soje u Argentini, a anketom od kuće do kuće, u kojoj je obuhvaćeno 65 tisuća stanovnika, utvrđeno je da je dva do četiri puta povećana stopa raka i hipotireoze, kao i kroničnih bolesti dišnih organa u odnosu na druge dijelove Argentine.

Bivši radnik plantaže Fabian Tomasi, 47 godina, pokazuje stanje svojeg mršavog  tijela, dok stoji u svojoj kući u Basavilbasu u provinciji Entre Rios. Posao Tomasija je bio puniti zaprašivače, koji nikad nisu smjeli biti prazni, kemikalijama. Kako tvrdi, on nikada nije bio obučen za rad sa pesticidima. Sada je na samrti jer pati od polineuropatije. “Pripremao sam milijune litara otrova, bez ikakve zaštite, bez rukavica, bez maske ili posebne odjeće, ništa nisam znao. Tek sam kasnije saznao što sam si učinio kada sam otišao kod liječnika”, rekao je.

Ako Monsantovi proizvodi zažive (ako već nisu) na hrvatskim poljima, Hrvatsku kroz par godina očekuje ista sudbina.

( izvor boston.com / uredio anonymous )