RASTROŠNA državna administracija svake godine troši sve više novca kojeg kroz razne poreze i namete izvuče iz džepova poreznih obveznika.
Hrvatski građani plaćaju jedan od najvećih poreza na dodanu vrijednost u Europi, a i porezno opterećenje rada je ogromno, čime se destimuliraju najsposobniji i najobrazovaniji koji bježe u inozemstvo.
Taj porezni teror često se pravda potrebom zaštite siromašnih, nezaposlenih, gradnjom škola, vrtića i sličnim stvarima kako bi nabili grižnju savjesti svima koji zagovaraju pojeftinjenje države i uništenje postojećeg parazitskog sustava, koji služi jedino političarima kojima kontrola novca osigurava moć i njima pridruženim uhljebima koji lagodno žive na račun privatnog sektora.
Ima li u 126 milijardi kuna mjesta za beskućnike?
Građani će ove godine u državnu blagajnu uplatiti oko 119 milijardi kuna, a država planira potrošiti preko 126 milijardi. Razlika će se, naravno, namiriti novim zaduživanjem, a ako prosječnog sisača proračuna pitate je li se moglo smanjiti troškove, odgovor će biti negativan, uz ponavljanje stare mantre - siromašni, bolesni, vrtići, škole...
Kako država brine o siromašnima možemo vidjeti ovih dana kada su temperature pale debelo ispod nule, a zemljom luta, prema procjenama, oko pet tisuća beskućnika. Za njih nema mjesta u ovih 126 milijardi kuna, pa ih moraju spašavati građani raznim humanitarnim akcijama u kojima se skuplja topla odjeća, obuća, hrana i traži smještaj. Bitno je da ima za uhljebe. Da ne kasni plaća i da "dužnosnik" ima novu limuzinu.
Kradu nas za škole i bolnice koje se raspadaju
Slično brinu i o školama, što smo mogli vidjeti na primjeru OŠ Matko Laginja u centru Zagreba, o kojoj je Index nedavno pisao. Krov škole prokišnjava, toaletne prostorije izgledaju kao da su iz nekog južnoameričkog zatvora, a ravnatelj kaže da je "nemoćan". Svu vrjedniju i moderniju opremu poput računala za informatički kabinet, projektore, klima uređaje, nabavili su roditelji. Isti oni roditelji kojima uhljeb uzme novac pa im kaže da će graditi škole.
Takvih primjera ima bezbroj - derutnih škola, bolnica, socijalnih slučajeva i svega na što se pozivaju sisači proračuna kako bi opravdali pljačku poreznih obveznika, no sada ćemo se podsjetiti konkretnih brojki - što plaćamo i u kojim iznosima.
Zašto plaćamo visoki PDV?
Građani će ove godine, prema planu Ministarstva financija, platiti 72,8 milijardi kuna poreza. To je za 1,8 milijardi više nego prošle godine (treba za siromašne, škole, vrtiće, ne zaboravite tu floskulu). Najizdašniji prihod proračuna je porez na dodanu vrijednost i njega ćemo ove godine platiti više od 46 milijardi kuna. Zato ga i drže na 25 posto što je druga najveća stopa u EU.
Što se tiče posebnih poreza i trošarina, ove godine platit ćemo preko 15 milijardi kuna. Više od 2 milijarde kuna iznos je poreza na dohodak. Porez na dobit poduzetnici će platiti u iznosu od oko 7 milijardi kuna, dok će porez na imovinu biti oko 60 milijuna kuna.Hrvatski građani plaćaju jedan od najvećih poreza na dodanu vrijednost u Europi, a i porezno opterećenje rada je ogromno, čime se destimuliraju najsposobniji i najobrazovaniji koji bježe u inozemstvo.
Taj porezni teror često se pravda potrebom zaštite siromašnih, nezaposlenih, gradnjom škola, vrtića i sličnim stvarima kako bi nabili grižnju savjesti svima koji zagovaraju pojeftinjenje države i uništenje postojećeg parazitskog sustava, koji služi jedino političarima kojima kontrola novca osigurava moć i njima pridruženim uhljebima koji lagodno žive na račun privatnog sektora.
Ima li u 126 milijardi kuna mjesta za beskućnike?
Građani će ove godine u državnu blagajnu uplatiti oko 119 milijardi kuna, a država planira potrošiti preko 126 milijardi. Razlika će se, naravno, namiriti novim zaduživanjem, a ako prosječnog sisača proračuna pitate je li se moglo smanjiti troškove, odgovor će biti negativan, uz ponavljanje stare mantre - siromašni, bolesni, vrtići, škole...
Kako država brine o siromašnima možemo vidjeti ovih dana kada su temperature pale debelo ispod nule, a zemljom luta, prema procjenama, oko pet tisuća beskućnika. Za njih nema mjesta u ovih 126 milijardi kuna, pa ih moraju spašavati građani raznim humanitarnim akcijama u kojima se skuplja topla odjeća, obuća, hrana i traži smještaj. Bitno je da ima za uhljebe. Da ne kasni plaća i da "dužnosnik" ima novu limuzinu.
Kradu nas za škole i bolnice koje se raspadaju
Slično brinu i o školama, što smo mogli vidjeti na primjeru OŠ Matko Laginja u centru Zagreba, o kojoj je Index nedavno pisao. Krov škole prokišnjava, toaletne prostorije izgledaju kao da su iz nekog južnoameričkog zatvora, a ravnatelj kaže da je "nemoćan". Svu vrjedniju i moderniju opremu poput računala za informatički kabinet, projektore, klima uređaje, nabavili su roditelji. Isti oni roditelji kojima uhljeb uzme novac pa im kaže da će graditi škole.
Takvih primjera ima bezbroj - derutnih škola, bolnica, socijalnih slučajeva i svega na što se pozivaju sisači proračuna kako bi opravdali pljačku poreznih obveznika, no sada ćemo se podsjetiti konkretnih brojki - što plaćamo i u kojim iznosima.
Zašto plaćamo visoki PDV?
Građani će ove godine, prema planu Ministarstva financija, platiti 72,8 milijardi kuna poreza. To je za 1,8 milijardi više nego prošle godine (treba za siromašne, škole, vrtiće, ne zaboravite tu floskulu). Najizdašniji prihod proračuna je porez na dodanu vrijednost i njega ćemo ove godine platiti više od 46 milijardi kuna. Zato ga i drže na 25 posto što je druga najveća stopa u EU.
Osim punjenja državnog proračuna, uhljebi su smislili i stotine dodatnih nameta, koji ukupno iznose oko 8 milijardi kuna. Plaćaju ih i građani i firme, iako često zapravo ni ne znaju čemu služe i kako se troši njihov novac.
Naknada za korištenje voda, zaštitu voda, uređenje voda...
Tako, za HRT koji više nitko ne gleda izdvajamo oko 1,2 milijarde kuna godišnje. Uhljebarina za Hrvatsku gospodarsku komoru u koju su prisilno učlanjene sve firme iznosi oko 134 milijuna kuna. Hrvatska obrtnička komora od obrtnika godišnje izvuče oko 48 milijuna kuna.
Uvjeravaju nas da su vode i šume neprocjenjivo bogatstvo, ali za porezne obveznike one su i ogroman trošak. Tako za vode plaćamo čak tri različite naknade – za korištenje 709 milijuna kuna, za zaštitu 289 milijuna, a za uređenje oko 780 milijuna. Uz to ide i nešto što se zove "vodni doprinos" koji plaćamo oko 335 milijuna kuna.
Što se tiče šuma, ni to bogatstvo nije jeftino pa tako svaka firma plaća nešto što se zove "naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma" koja iznosi oko 166 milijuna kuna. Kroz brojne afere u javnom i strateškom poduzeću Hrvatske šume mogli smo vidjeti za koga su ti silni milijuni "općekorisni".
Izbor uhljebarina prema Registru neporeznih davanja za 2015.
Članstvo u HGK 134,5 milijuna kuna
Naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora 1,1 milijardu kuna
HRT pristojba 1,2 milijarde kuna
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori 47,7 milijuna kuna
Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma 166 milijuna kuna
Vodni doprinos 335,3 milijuna kuna
Naknada za korištenje voda 709 milijuna kuna
Naknada za zaštitu voda 289 milijuna kuna
Naknada za uređenje voda 779,9 milijuna kuna
Naknada za uporabu javnih cesta 1,03 milijarde kuna
Članarine turističkim zajednicama 220 milijuna kuna
Naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora 1,1 milijardu kuna
HRT pristojba 1,2 milijarde kuna
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori 47,7 milijuna kuna
Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma 166 milijuna kuna
Vodni doprinos 335,3 milijuna kuna
Naknada za korištenje voda 709 milijuna kuna
Naknada za zaštitu voda 289 milijuna kuna
Naknada za uređenje voda 779,9 milijuna kuna
Naknada za uporabu javnih cesta 1,03 milijarde kuna
Članarine turističkim zajednicama 220 milijuna kuna
Glavni porezi:
PDV 46,1 milijardu kuna
Porez na dohodak (i prirez) 2,02 milijarde kuna
Porez na dobit 7,2 milijarde kuna
Porez na imovinu 59,6 milijuna kuna
Trošarine i posebni porezi 15,2 milijarde
Porez na dohodak (i prirez) 2,02 milijarde kuna
Porez na dobit 7,2 milijarde kuna
Porez na imovinu 59,6 milijuna kuna
Trošarine i posebni porezi 15,2 milijarde
UKOLIKO STE U MOGUĆNOSTI DA PODRŽITE DALJNJI RAD NAŠEG BLOGA MOŽETE TO UČINITI DONACIJOM PUTEM PAYPALL-a U NASTAVKU
( izaberite željeni iznos i kliknite na Buy Now nakon čega će vas prebaciti na paypall )
( izvor index.hr )
Nema komentara:
Objavi komentar