Orgije su se odvijale u prostorijama koje pripadaju Kongregaciji za nauk vjere, nekadašnjoj inkviziciji
Vatikanska policija upala je u stan i nasilno prekinula homoseksualne orgije, objavio je talijanski Il Fatto Quotidiano, ali je cijela priča zataškana jer je svaka daljnja novinarska istraga naišla na neprobojan vatikanski zid šutnje, prenosi Jutarnji list.
Problem sa zabavom je prvenstveno pravni, jer je na njoj bilo i droge, čime su svećenici koji su na zabavi bili prisutni i izravno upleteni u kršenje zakona. No osim tog aspekta, postoji i drugi, institucionalni, jer su se orgije naime odvijale u prostorijama koje pripadaju Kongregaciji za nauk vjere, nekadašnjoj inkviziciji, koja je, između ostalog, zadužena i za istraživanje slučajeva svećeničkog zlostavljanja maloljetnika.
Dogodilo se to u stanu tajnika kardinala Francesca Coccopalmerija, čelnika Papinskog vijeća za zakonske tekstove, te dakle, jednog od najbližih suradnika samog Pape. Iako su ga nedavno htjeli unaprijediti, sada će morati napustiti Vatikan. Naime, morali su ga odvesti u bolnicu, gdje su ga uspješno spasili od predoziranja pa sada čeka suđenje u samostanu gdje se “duhovno oporavlja”, piše Jutarnji list.
Iz govora Bl. Alojzija Stepinca prigodom blagoslova kamena temeljca Trgovačke akademije u Zagrebu, 4. srpnja 1936.:
OdgovoriIzbriši"Zakon Božji, ne ukradi, ne poželi nikakove stvari bližnjega svoga, treba biti duboko upisan u duši naše privredne omladine, da joj bude ravnalom u životu, ako hoćemo da donese koristi narodu i domovini.
Današnju ogromnu bijedu u svijetu nije rodilo toliko neznanje koliko u prvom redu nepoštenje. I današnju bijedu u svijetu neće odstraniti samo znanje, nego u prvom redu povratak zakonu Božjemu prema onoj – što ne ćeš da tebi drugi čini ne čini ni ti drugomu.
Vjerujući u onu apostolovu – omne bonum de sursum descendens a Patre luminum – ja molim dragog Boga neka duhom pravim napuni sve vodeće državnike, političare, nastavnike i pedagoge, da svoj položaj upotrijebe, kako bi zakon Božji prožeo sve ustanove, sve škole, i s njima čitav javni život. Inače moglo bi nam se dogoditi, da kao onaj ludi čovjek u evanđelju kuću narodnog života sazdamo na pijesku, a takovu će prva oluja srušiti.
Ruševina će biti tim veća što zgrada bude izgledala ljepša. Gradimo dakle kuću narodnog života na tvrdoj pećini zakona Božjega, pa će odoljeti svim burama i olujama!"
6. SRPNJA -Sveta MARIJA GORETTI, djevica i mucenica (1890.-1902.)
OdgovoriIzbrišiJedan je povjesnicar, u potrazi za senzacionalnoscu, pred nekoliko godina pokusao je dovesti u pitanje svetost Marije Goretti. Zelio je njezinu proslavu prikazati kao demagoski potez Crkve, u zelji naglasavanja stanovitih moralnih vrijednosti, kao sto su: jednostavnost i cistoca, potisnutih u stranu sjetilnim poticajima suvremenoga svijeta. Te je moralne vrijednosti Marija Goretti svojim junackim postupkom, naprotiv, proslavila.
Marija Goretti bila je obicna, ne osobito obrazovana djevojcica, koja je krscanstvo zivjela radosno i - koliko su joj to mogucnosti dopustale - upuceno. No, srce joj bijase cisto, a nakane uvijek ispravne. Ako je zivotom znala braniti vrijednost, koje su zivi dio krscanske bastine, to znaci kako je njena ljubav spram Boga bila toliko jaka i snazna pa je radije izabrala smrt negoli da Ga uvrijedi grijehom.
Marija Goretti rodjena je 1890.g. u talijanskome mjestu Corinaldo, u okolici Ancone. Bila je prva od petero djece siromasne obitelji, koja je jednoga dana bila primorana napustiti svoj kraj. Imala je svega 10 godina kada je izgubila oca. Morala se skrbiti o braci, kako bi majka mogla raditi i uzdrzavati obitelj. Radi toga nije mogla redovito ici niti u skolu, niti na vjeronauk, ali je svejedno uspjela usvojiti neka bitna poimanja koja ce usmjeriti njezin zivot: kako nas Bog ljubi te Mu valja s ljubavlju uzvratiti i kako je grijeh upravo nijekanje Njegove ljubavi.
Prvu je Pricest primila 1902., s 12 godina. Iako je jos bila djevojcica, napori i tezina zivota ubrzali su njeno sazrijevanje, takodjer i u tjelesnome smislu. Stoga je jednoga dana na nju svoj pozudni pogled spustio Alessandro Serenellli, nemirni mladic cija su bludna mastarenja bila potpomognuta alkoholom i napustenoscu kraja u kojemu je zivio.
Vise joj je puta bio uputio nemoralne ponude, poprativsi ih mracnim prijetnjama. Marija mu na to nije niti odgovorila, budeci tako u njegovoj dusi-
OdgovoriIzbrišiPrvu je Pricest primila 1902., s 12 godina. Iako je jos bila djevojcica, napori i tezina zivota ubrzali su njeno sazrijevanje, takodjer i u tjelesnome smislu. Stoga je jednoga dana na nju svoj pozudni pogled spustio Alessandro Serenellli, nemirni mladic cija su bludna mastarenja bila potpomognuta alkoholom i napustenoscu kraja u kojemu je zivio.
Vise joj je puta bio uputio nemoralne ponude, poprativsi ih mracnim prijetnjama. Marija mu na to nije niti odgovorila, budeci tako u njegovoj dusi- uz vec postojecu pozudu - takodjer i bijes izazvan odbijanjem. Jednoga se dana stoga odlucio posluziti nadasve grubim sredstvima.
Bilo je vruce srpanjsko poslijepodne. Marija se nalazila sama u kuhinji, dok je majka radila u polju. Alessandro se neocekivano pojavio iz sjene. Iz ociju mu je sijevala vatra strasti. U tom naletu pozude zgrabio je djevojcicu, zacepio joj usta da ne moze vikati te ju je silom odvukao u sobu. Marija se opet branila i otimala poput lavice, ponavljajuci napasniku neprestano: "Ne, ne Alessandro, to je grijeh! Bog to ne zeli, to je grijeh!" Doci ces u pakao! No te opomene momku, mahnitom od strasti, nisu puno znacile. Kad se nije mogao domoci zeljenog plijena, njegova se strast pozude prtvorila u strast osvete, pa je pograbio noz i divlje nasrnuo na svoju nevinu zrtvu. Zadao joj je 14 velikih i 4 male rane. Ostavio ju je u lokvi krvi.
Marija je prvezena sva iskrvarena u obliznji Nettuno. Lijecnici su je operirali puna dva sata. Marija Goretti pri potpunoj svijesti neprestano je zazivala imena Isusa i Marije. Kad su je upitali da li oprasta svom ubojici, smjesta je odgovorila: "Da, oprastam mu! Iz neba cu se moliti za njegovo obracenje. Poradi Isusa, koji je oprostio raskajanom razbojniku, i ja ga zelim imati blizu sebe u raju." U takvim mislima, molitvama i osjecajima, trpeci mnogo, zavrsila je 6. srpnja 1902.g. svoj kratki vjek, mucenica cistoce Marija Goretti.
Mariju Goretti, mucenicu cistoce, svetom je proglasio papa Pio XII., dana 24. lipnja 1950., u Svetoj godini te je postavio za uzor svim mladima izlozenim pogiblima drustva pogodjena gubom grijeha, ravnodusjem i potrosackim duhom. Kod te svecanosti, kojoj je prisustvovalo pola milijuna vjernika, bila je prisutna i mama Assunta. Jedinstven slucaj u povijesti svetaca da majka prisustvuje kanonizaciji kcerke. Tu dobru staricu primio je u audijenciju papa Pio XII. i zagrlio je.
Najvece cudo, koje je mala Marija ucinila, bilo je obracenje njenog ubojice. Alessandro Serenelli bijase osudjen na 30 godina zatvora s prisilnim radom. Prve je godine tamnovanja proveo u otvrdnulosti i neraskajanosti. Zlo se u njemu odvise uvrijezilo. No, jedne je noci u snu vidio Mariju Goretti. Gledao ju je kako na raskosnom cvjetnjaku bere cvijece i pruza mu ga. Taj je san ili svojevrsno vidjenje silno djelovao na nj'. On se posve promijenio. Od tmurnog i namrstenog zatvorenika postao je raskajani obracenik, uzoran izvrsavalac zasluzene kazne. Iz zatvora je pusten 2 godine prije vremena. Bio je bas Bozic god.1937., Alessandro se uputio u Corinaldo k jos uvijek zivoj majci Marije Goretti. Dosavsi k njoj, zavapio je: "Perdono.....Assunta, perdono! Mi perdonate?" - Asumpta, oprosti! Oprastas li mi?
Majka je odgovorila: "Kad ti je oprostila moja kcerka, kako ti ja ne bih mogla oprostiti?!" I toga dana - dana mira i pomirenja- ljubavi i prastanja - Alessandro Serenelli pristupio je zajedno s bracom Marije Goretti svetoj Pricesti, a poslije toga su blagovali zajednicki.
IME potjece iz egipatskoga ili hebrejskoga: u prvome slucaju znaci: LJUBLJENA OD BOGA, a u drugome: GOSPODJA.