Za tri godine neplaćanja poreza država će vam uzeti nekretninu

Ako vlasnik nekretnine tri godine ne bude redovito plaćao porez na nekretninu, sama nekretnina postaje dužnik i kao takvu je se može ovršiti.

Dok se koalicijski partneri prepiru zbog uvođenja poreza na nekretnine, a premijer Zoran Milanović daje izjave prema kojima bi se dalo naslutiti da su od poreza odustali, visoki predstavnici Porezne uprave i dalje obilaze zainteresirane strane i predstavljaju im novi porez.

Tako se, prema informacijama koje je Večernjem listu potvrdilo više izvora, Hrvatska udruga poslodavaca nedavno sastala s ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec i njezinom zamjenicom koje su im predstavile porez na nekretnine. Na mnoga pitanja gospodarstvenika poreznici nisu imali odgovor, a izvori kažu da im je nekoliko puta ponavljano da je riječ o Nacrtu zakona o porezu na nekretnine, koji je u fazi javne rasprave, što znači da prijedlog koji su dobili nije konačan. I to je jedina dobra vijest, jer nova rješenja kojima se domislilo Ministarstvo financija neće ići na ruku ni gospodarstvenicima ni građanima.

Obiteljska imovina

Novost koju valja izdvojiti je institut po kojem će nekretnine moći postati porezni obveznik. Ako vlasnik nekretnine tri godine ne bude redovito plaćao porez na nekretninu, sama nekretnina postaje dužnik i kao takvu je se može ovršiti. Problematično je to rješenje za sve, jer se time može puno lakše oduzeti nekretnina vlasniku, koji čak i da je solventan može izgubiti imovinu zbog duga koji može biti višestruko manji od njezine vrijednosti.

Zbog poreznog duga može se staviti stan ili industrijska hala na bubanj, a poznato je da se na javnoj dražbi postižu manje cijene od tržišnih. Sama ta činjenica ruši tržišnu vrijednost nekretnine, jer se može pretpostaviti da će porasti skepsa prema ulaganju u nekretnine, što bi dodatno moglo zaustaviti prodaju.

Problematično je i oporezivanje takozvane treće nekretnine. Ne zna se na koji će način poreznici uopće odrediti koja je to treća nekretnina jer su najavili da će se promatrati obiteljska imovina, iako zakoni ne poznaju obitelj kao vlasnika.

Prva nekretnina je ona u kojoj se živi, a druga ona koju se povremeno koristi i osnovica za porez na nekretnine određuje se uz olakšice od minimalno 70 posto. Ipak, na treću nekretninu nema popusta, dakle plaća se porezna stopa od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine. Porez na takvu nekretninu može biti i do 3000 posto veći od komunalne naknade, upozoravaju poslodavci, a da su djelomično u pravu pokazuju i izračuni iz Ministarstva financija objavljeni u prezentaciji po kojima porez na apartman na Krku može iznositi 6379 kuna, dok je komunalna naknada iznosila 195 kuna. Porez je u ovom slučaju veći čak 32 puta nego sad.

Ulaganjem raste porez

Problem je što se i dalje ne zna tko će i kako procjenjivati nekretnine. U Poreznoj upravi rekli su nam da će se privatne nekretnine procjenjivati "masovnom procjenom" odnosno paušalno, a za poslovne nekretnine, kažu u HUP-u, morat će se usklađivati vrijednost nakon svake izmjene. Zbog toga su prigovor imali hotelijeri, koji bi se svakim ulaganjem u hotel izložili većem porezu na nekretnine. Time bi se u trenutku kada su nam investicije prijeko potrebne destimuliralo ulagače od povećanja kvalitete usluga. Nije definirano ni kako oporezivati trgovačke centre, jer se ne zna hoće li porez morati plaćati vlasnik centra ili najmoprimci, koji su dosad plaćali komunalnu naknadu. Ako ga bude plaćao vlasnik, što proizlazi iz zakona, bit će teško odrediti koju olakšicu treba koristiti, jer se u njemu obavljaju razne djelatnosti. Podsjetimo, olakšica za trgovinu je 40 posto, a 60 posto za ugostiteljstvo.

Poslodavce je zanimalo i što će se dogoditi s površinom koja se ne koristi za rad, poput ogromnih hodnika, ali kažu da nisu dobili konkretan odgovor.

– Čini mi se da je porez zamišljen kao sredstvo punjenja proračuna, pri čemu se vodilo računa da se oporezuje građane, a o poslovnim objektima nije se previše razmišljalo – kazao nam je jedan od članova HUP-a i zaključio da je Nacrt zakona pun rupa zbog kojih će se Porezna uprava namučiti da ih popuni.

izvor vecernji.hr