Europski sud pravde iz Luksemburga zaključio je da ovršna rješenja javnih bilježnika iz Hrvatske ne vrijede za građane Europske unije. Na taj način doveden je u pitanje ovršni sustav koji omogućuje Fini, prometnoj policiji i javnim bilježnicama da provode ovrhe mimo sudova
Presuda Europskog suda temelji se na slučaju njemačkog državljanina Svena Klausa Tederahna koji je uložio prigovor protiv rješenja o ovrsi kojim mu je pulsko komunalno poduzeće pokušalo naplatiti dug od 13 eura za parking.
Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam 'suda' pa stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove.
Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani smatra da stajalište Europskog suda potpuno ruši hrvatski ovršni sustav koji dužniku ne daje mogućnost obrane na sudu.
Saborski zastupnik Goran Aleksić smatra da ovrhe treba vratiti na sudove
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL
Problem je u tome, smatra Kervatin, što javni bilježnik rješenje o ovrsi donosi na temelju računa koji je jednostrano sastavio vjerovnik, pri čemu dužnik tražbinu nije izričito prihvatio.
Slična je mišljenja i saborski zastupnik Goran Aleksić. On smatra da je presudom Europskog suda sustav ovrha u Hrvatskoj uzdrman te da ga zato treba hitno mijenjati. Zalaže se za to da se ovršni predmeti vrate na sudovepo uzoru na Sloveniju. 'Kod njih pet sudaca putem elektroničkih uređaja sve radi, tako da je to i jeftinije, i brže i efikasnije', ističe Aleksić.
Po njegovu mišljenju, hrvatski sustav neučinkovit je i skup. 'Kad je donošen Ovršni zakon, onda je bilo rečeno kako će sada to pojeftiniti postupke, a nažalost postupci su poskupjeli. Svi koji su to govorili sada bi se trebali ispričati. Ali javna isprika ne pomaže onome koji je završio na ulici ili je platio pet šest puta veće troškove nego što bi platio po starom zakonu', zaključuje Aleksić.
Pravni stručnjak Miljenko Giunio smatra da se stav Europskog suda pravde odnosi samo na strane državljane
Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/Vecernji list
Pravni stručnjak Miljenko Giunio smatra pak da se presuda Europskog suda odnosi samo na strane državljane te da neće utjecati na domaću ovršnu praksu. 'Sud polazi od toga da strani državljani nisu jednaki u provedbenim aktivnostima kao domaći i stoga je prihvatio prigovore. To ne znači da se hrvatski sustav treba mijenjati. Jedino kad je riječ o stranim državljanima, da bi ovrha bila provediva, rješenje će morati donijeti sud', zaključuje Giunio.
Drugim riječima, to što je Europski sud prihvatio prigovor njemačkog državljanina o ovrsi ne znači da on neće morati platiti taj dug, ako je on nesporno nastao. Razlika je u tome što će se ovrha provoditi putem parničnog postupka na sudu, a ne putem tzv. skraćenog postupka koji predviđa ovršni zakon.
A kako su sudski postupci u pravilu skuplji za ovršenike, to znači da će na koncu dužnik platiti više.
Javnobilježnička komora: Presude se ne odnose na ovrhe u Hrvatskoj
Iz Hrvatske javnobilježničke komore proučuju da se posljedice nedavnih presuda koje je Sud Europske unije donio o pitanjima koja se odnose na postupanje javnih bilježnika u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ne odnose na postupke ovrhe između vjerovnika i dužnika u Republici Hrvatskoj.
Presude se, ističu u Komori, odnose na postupke u kojima su javni bilježnici postupali u odnosu na inozemne dužnike tj. ovršenike.
Pitanja postavljena Sudu Europske unije su mogu li se hrvatski javni bilježnici podvesti pod pojam 'suda' u smislu Uredbe 1215/2012, prema kojoj se u građanskim i trgovačkim stvarima može postupati prema dužnicima u drugim državama članicama EU te može li se temeljem Uredbe 805/2004 tražiti izvršenje donesenog rješenja u drugim državama članicama EU.
'Sud je u oba predmeta odgovorio negativno, kakav je stav bio i Europske komisije. Međutim, poznato je kako javni bilježnici u Mađarskoj u istim situacijama mogu postupati, no oni su u tom smislu izrijekom navedeni u tekstu Uredbe, koja je donesena prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji pa iz tog razloga hrvatski javni bilježnici nisu posebno tj. izričito određeni kao nadležno tijelo, odnosno tijelo koje bi u smislu Uredbe predstavljalo sud.
Ključno je istaknuti kako je u navedenim postupcima riječ o prekograničnim predmetima jer se europsko pravo i primjenjuje jedino u pravnim stvarima koje u sebi sadrže prekograničan element, što znači da Sud Europske unije u predmetnim presudama ali i u svim ostalim presudama ni na koji način ne dovodi u pitanje zakonitost i ustavnost nacionalnih propisa u svim pravnim stvarima koje nemaju tzv. prekogranični element (tuzemni pravni odnosi)', navode u Komori.
( izvor tportal.hr )
Nema komentara:
Objavi komentar