Ovo su ljudi koji su prodali plaže, otoke i budućnost vaše djece

U SABORU se prošlog tjedna na dnevnom redu našao Zakon o koncesijama. Nakon dugotrajnih prepirki, što u samoj sabornici, što u javnosti, vladajući su ovaj zakon potiho ubacili na dnevni red i doveli zastupnike pred svršen čin - glasanje o Zakonu. Oporba je zatražila pojedinačno glasovanje o zakonu, a potom napustila sabornicu.

Sasvim uz bok koruptivnim zakonima kao što su Zakon o pretvorbi i privatizaciji te Zakon o predstečajnim nagodbama, Zakon o koncesijama omogućuje vladavinu povlaštenih nad obalom, a u dodjeli vrijednih i strateških dobara sasvim je isključena lokalna vlast i lokalno stanovništvo. Kao što je HDZ omogućio notornom Miroslavu Kutli da grabi poduzeća devedesetih godina, tako i ovaj zakon omogućuje da se grabe naše plaže i obala, dižu krediti na koncesije, dobivaju nove koncesije, gube poslovi, a da se naplaćuje stanovništvu ono što je stoljećima bilo njegovo. Cilj ovog zakona je ništa drugo nego stvaranje novih privatizacijskih bogova pod obolom novog "europskog" Plenkovićeva HDZ-a.  

Osim HDZ-ovaca, za zakon su glasali njihovi partneri iz HNS-a, manjinci te uvijek vjerni Tomislav Saucha. No, ovog puta željeli smo imenom, prezimenom i fotografijom navesti svakog zastupnika koji se dizanjem ruke založio za zakon zbog kojeg sutra vaše dijete neće moći na lokalnu plažu jer će je netko ograditi.

Na stranicama sabora piše da je za zakon glasalo 77 zastupnika. Zakon se donio pojedinačnim glasanjem, a na stranicama sabora popis zastupnika koji su glasali za taj zakon objavljen je tek danas. Naime, pri glasanju na tipku, koje se već neko vrijeme koristi, rezultati se automatski objavljuju na internetu. Pri pojedinačnom glasanju, rezultate treba netko unijeti. Naravno, to nitko nije učinio - do danas.

Sa 77 ruku u zraku, HDZ je sporni zakon uspio donijeti. Plaže, otoci i hrvatska obala idu u koncesije. Ovo su ljudi koji su omogućili donošenje Zakona.

Sutra, kad vas uplakano dijete pita zašto se ne može kupati na plaži u rodnom mjestu, pokažite mu ovaj članak.

Ovo su ljudi koji su prodali vaše plaže, obale, otoke, izvore i budućnost vaše djece.

Gordan Jandroković

Tomislav Saucha

Željko Reiner

Miro Kovač

Milijan Brkić

Miroslav Tuđman

Milorad Pupovac

Josip Borić

Goran Dodig

Ermina Lekaj Prljaskaj

Dražen Barišić

Anđelko Stričak

Andrija Mikulić

Jasen Mesić

Ivica Mišić

Ante Babić

 Ante Bačić

Ante Sanader i Ivan Šuker

Anton Kliman

 Bernarda Topolko

 Božica Makar

 Branimir Glavaš

Josip Đakić

Branka Juričev Martinčev

 Branko Bačić

Miro Totgergeli

Darinko Kosor

Josip Križanić

Petar Škorić

Darko Horvat

Milorad Batinić

Pero Ćosić

Mladen Karlić

Davor Miličević

Marijan Kustić

Vlatko Kopić

Mato Čičak

Kazimir Varda

Ivan Kirin

Hrvoje Zekanović

Davor Ivo Stier

 Domagoj Ivan Milošević

 Domagoj Mikulić

Drago Prgomet

Grozdana Perić

Irena Petrijevčanin Vuksanović

Ivan Čelić

Ljubica Lukačić

Ivan Šipić

Ljubica Maksimćuk

Marija Jelkovec

 Marija Puh

 Marijana Balić

Marko Šimić

Željko Lacković

 Sanja Putica

Stevo Culej

Stjepan Ćuraj

Tomislav Klarić

Tomislav Lipošćak

Veljko Kajtazi

Vesna Bedeković

 Vladimir Bilek

Žarko Tušek

Željka Josić

 Željko Raguž

 Božo Ljubić

Branko Hrg

Damir Felak

 Darinko Dumbović

 Davor Lončar

 Dragica Roščić

 Franjo Lucić

 Robert Jankovich

 Boris Milošević

Furio Radin

Poimenično glasanje za Zakon o Koncesijama by Index.hr on Scribd

( izvor index.hr )

Vatikanska policija prekinula homoseksualne orgije, jedan od Papinih suradnika se predozirao

Orgije su se odvijale u prostorijama koje pripadaju Kongregaciji za nauk vjere, nekadašnjoj inkviziciji

Vatikanska policija upala je u stan i nasilno prekinula homoseksualne orgije, objavio je talijanski Il Fatto Quotidiano, ali je cijela priča zataškana jer je svaka daljnja novinarska istraga naišla na neprobojan vatikanski zid šutnje, prenosi Jutarnji list.

Problem sa zabavom je prvenstveno pravni, jer je na njoj bilo i droge, čime su svećenici koji su na zabavi bili prisutni i izravno upleteni u kršenje zakona. No osim tog aspekta, postoji i drugi, institucionalni, jer su se orgije naime odvijale u prostorijama koje pripadaju Kongregaciji za nauk vjere, nekadašnjoj inkviziciji, koja je, između ostalog, zadužena i za istraživanje slučajeva svećeničkog zlostavljanja maloljetnika.

Dogodilo se to u stanu tajnika kardinala Francesca Coccopalmerija, čelnika Papinskog vijeća za zakonske tekstove, te dakle, jednog od najbližih suradnika samog Pape. Iako su ga nedavno htjeli unaprijediti, sada će morati napustiti Vatikan. Naime, morali su ga odvesti u bolnicu, gdje su ga uspješno spasili od predoziranja pa sada čeka suđenje u samostanu gdje se “duhovno oporavlja”, piše Jutarnji list.

Europski sud za ljudska prava odbija 97,3 posto tužbi građana Hrvatske

Sud time krši ljudsko pravo na pristup sudu, objašnjava odvjetnik Veljko Miljević, čije je mišljenje objavljeno u publikaciji »Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava«

ZAGREB » »Kada sam dobio obavijest s Europskog suda za ljudska prava da moja tužba tamo nije prihvaćena obratio sam se s dva podneska predsjedniku suda. Naravno, od njega nisam dobio odgovor iako mu poslovnik suda nalaže da svaki podnesak dostavi nadležnom odjelu. Ako je predsjednik suda dostavio zahtjev odjelu, što po poslovniku mora, kako odluku donosi sudac pojedinac? Te obavijesti sa suda umjesto odluka šalju nam se običnom poštom. Pitam se koliko tih obavijesti podnositelji zahtjeva nisu ni dobili jer su se u pošti mogle zagubiti. U nekim predmetima, koji su uklonjeni bez sudske odluke, radilo se i o pravima djece, kojoj su na taj način prekršena prava zajamčena Konvencijom o pravima djece«. Riječi su to Marijana Katalinića čiju tužbu Europski sud za ljudska prava nije prihvatio, obavijestivši ga o tome »običnom« odlukom koju Katalinić ni na koji način nije mogao provjeriti i uvjeriti se da je donijeta u skladu sa svim odredbama koje propisuju način podnošenja tužbi sudu u Strasbourgu.

  

Nema provjere

»Jedan od slučajeva je i moj. Možda su naša očekivanja od suda u Strabourgu pretjerana. To nije sud koji nam može nešto dosuditi, već je to sud za ljudska prava. Iako sam i sama na onoj strani koja je nešto izgubila, odnosno nije dobila ono što je očekivala, vrlo sam razočarana jer sam smatrala da su oni u inozemstvu nekako bolji od nas«, komentar je to sutkinje Mirjane Juričić čiji slučaj također nije prihvaćen na Europskom sudu za ljudska prava.

Donijeto 286 presuda, uz 3,3 milijuna eura odštete

Od 1997. godine zaprimljeno je čak 11.410 tužbi iz Hrvatske. Na osnovu njih donijeto je 286 presuda, a hrvatska država isplatila je građanima na temelju odluka tog suda 3,3 milijuna eura odštete. Podaci su to što ih je nedavno iznijela zastupnica Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, ocijenjujući da među tužbama iz Hrvatske »nema teških problema«. Ti podaci odnose se na razdoblje od 1997. godine, kada je Hrvatska ratificirala Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čime je priznala ovlasti suda u Strasbourgu. 
   – Međutim, broj od 286 presuda ne pokazuje koliko je predmeta iz Hrvatske riješeno na Europskom sudu za ljudska prava budući da je taj sud donio veliki broj odluka o nedopuštenosti predmeta i odluka o prijateljskom rješenju sporova, potvrđuje i Stažnik.

   A da načinom na koji odbije čak 97,3 posto tužbi koje mu stižu iz Hrvatske sud u Strasborugu i sam krši osnovno ljudsko pravo na pristup sudu objasnio je odvjetnik Veljko Miljević, čije je mišljenje, kao i svjedočenja onih koji tamo nisu uspjeli pronaći pravdu, objavljeno u publikaciji »Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava«.

   – Svega 2,7 posto zahtjeva građana Hrvatske dođe u priliku da ih nakon odluke suca pojedinca netko uopće vidi. Jer prema protokolu tog suda isključivo taj jedan sudac donosi odluku hoće li slučaj biti prihvaćen u daljnju proceduru ili neće. Ta odluka pak, nije podložna nikakvoj daljnoj provjeri, već ju osoba koja je podnijela tužbu dobije na kućnu adresu. U njoj kratko piše »vaš zahtjev ocjenjujemo nedopuštenim«, rekao je odvjetnik Miljević na predstavljanju ove publikacije.

  

Pravni standardi

Osim na ovakav oblik odluke koju nitko ne može preispitati, što po njegovom mišljenju, predstavlja kršenje pravnih standarda, Miljević navodi i primjere odbacivanja tužbi jer iz njih proizlazi da »nije učinjena značajna šteta«.

   – Mogućnost ovakvog odgovora od strane suda, prije neko što je ušao detaljnije razmatranje slučaja, predstavlja trajni izvor zlouporaba u postupanju pred tim sudom. To su neodređeni pravni standardi koji se ne bi smjeli nalaziti u Konvenciji, upozorava Miljević ističući kako sud nakon slanja takvih odluka strankama onemogućava uvid u spis, poručujući im »tu vam je odluka i to je sve što ćete dobiti«.

   Unatoč svemu tome Miljević ne savjetuje odustajanje od podnošenja tužbi Europskom sudu za ljudska prava.

( izvor novilist.hr )

ZABRINJAVAJUĆA SLIKA HRVATSKE: STIGLI NOVI ALARMANTNI PODACI Lani Lijepu našu napustilo najviše ljudi u 15 godina, nestao grad veličine Samobora

Prošle je godine konačno zaustavljen pad broja novorođene djece: rođeno ih je 37.537, odnosno 34 više nego u 2015. No, daleko je to od dobre vijesti: istovremeno, lani je umrlo 51.542 ljudi, a odselilo se, prema službenim podacima, njih 36.436 - 22.451 osoba više nego što se ljudi doselilo u Hrvatsku.

Hrvatsko stanovništvo se tako samo lani - i to prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji su, kad se radi o iseljavanju, krajnje neprecizni - smanjilo za gotovo 36.500 osoba, odnosno grad veličine Samobora.

Porazni podaci

Stvarni su podaci, sasvim sigurno, barem dvostruko porazniji. Naime, DZS, kad se radi o migracijama, podatke temelji na podacima MUP-a, koji pak registrira samo one koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj pri preseljenju u inozemstvo. Sudeći po podacima država u koje se odseljavaju - a gdje se moraju registrirati da bi ostvarili bilo koje pravo ili se zaposlili - broj iseljenika neusporedivo je veći. Konkretno, ukupni broj iseljenika iz Hrvatske, prema podacima DZS-a, u 2016. bio je 36.436, što je najveći službeni broj iseljenih u zadnjih 15-ak godina. Međutim, prema podacima njemačkog zavoda za statistiku objavljenim ovih dana, samo se u Njemačku 2016. doselilo 54.245 osoba s hrvatskom putovnicom. Od tog broja gotovo 15% čine djeca do 15 godina, što jasno upućuje na to da se radi o preseljenju cijelih obitelji. Dodaju li se tome brojke o odseljenima u Irsku, Austriju, Italiju i druge države, broj iseljenika sigurno je kudikamo veći.

Val iseljavanja

Odseljavanje mlađeg stanovništva odrazilo se proteklih godina i na broj novorođenih, čiji je broj dramatično pao baš u godinama najjače imigracije: samo u 2015. broj rođenih smanjio se za 2000 u odnosu na 2014. i pao na 37.500, odnosno razinu koju ni jedna demografska projekcija nije očekivala prije 2030.

 - Lani je broj rođene djece ostao na razini iz 2015., odnosno oko 37.500. Kako u dob za rađanje dolaze generacije rođene nakon ‘90., odnosno manje generacije, da se nastavlja odgađanje roditeljstva i da traje val iseljavanja, u jako optimističnoj prognozi, koja podrazumijeva ozbiljne mjere obiteljske politike, možemo očekivati da se broj novorođenih u bližoj budućnosti vrati na 40 tisuća. No, i to je nedovoljno za revitalizaciju zemlje prirodnim putem jer ne treba očekivati smanjenje broja umrlih ispod 50.000, štoviše - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Još jedan rekord

Lani je srušen još jedan rekord: zabilježen je najveći broj razvoda otkad se vode statistike. Lani je okončan razvod za 7036 parova, 1000 više nego godinu prije. Broj razvoda nikad ranije nije prešao 7000. Sve do 2000-ih odnos razvedenih i sklopljenih brakova kretao se otprilike 1 razvod na 6 sklopljenih brakova. Taj je omjer počeo padati - ne samo zbog većeg broja razvoda nego i sve češće odluke parova da žive nevjenčano - da bi lani došao do omjera od samo 2,9 sklopljenih brakova na 1 razvod.

( izvor jutarnji.hr )