Umjesto većih plaća, veće kvote: Poslodavci od Vlade traže dozvolu za uvoz 19 tisuća stranih radnika

Odobrena kvota za ovu godinu bila je deset puta veća nego u 2015. U HGK-u smatraju kako bi trebalo potpisati međudržavne ugovore s BiH, ili Ukrajinom, kojima bi se osigurala nedostajuća radna snaga 

Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska obrtnička komora (HOK) traže da Vlada dozvoli uvoz novih 19 tisuća stranih radnika u idućoj godini. Za ovu godinu tražili su uvoz 12 tisuća radnika, a bivša Vlada im je odobrila kvotu od 3.115 dozvola, od čega ih je 2,3 tisuće za novo zapošljavanje stranih radnika, što je deset puta više nego u 2015. godini. Hoće li zahtjevima poslodavaca, što u HGK-u nazivaju vatrogasnom mjerom, Vlada udovoljiti ili ne, moglo bi se znati pred kraj idućeg tjedna. Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nije se otvoreno izjasnio o tome, poručujući u utorak tijekom okruglog stola u organizaciji HGK-a kako konzultacije oko kvota za uvoz radne snage još uvijek traju.

– Problem se može kratkoročno riješiti kroz kvote, ali ima još puno posla koji moramo odraditi, uključujući i aktiviranje nezaposlenih, a pogotovo njih oko sto tisuća ili oko 50 posto dugotrajno nezaposlenih, s kojima nitko ništa ne radi – veli Ćorić, navodeći i kako HZZ mora biti jači i s agilnijim pristupom te da je potrebno i više međuresorske i suradnje s poslodavcima i sindikatima kako bi se našle kvalitetne dugoročne mjere za rješavanje problema.

Cappelli: Imamo 40 tisuća nezaposlenih s turističko-ugostiteljskim zanimanjima

Ministar turizma Gari Cappelli procjenjuje da će turizmu iduće godine trebati oko 20 tisuća novih radnika. Oni se, smatra, mogu naći u Hrvatskoj, kao što se ove godine pronašlo njih oko 15 tisuća.

– Apsurdno je da nam za turizam nedostaje 20 tisuća radnika, a na zavodu za zapošljavanje imamo oko 40 tisuća nezaposlenih s turističko-ugostiteljskim zanimanjima. Nije moguće da su svi nesposobni, nekvalificirani i da ne žele raditi u turizmu – veli Cappelli navodeći kako se to mora riješiti. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević ističe kako je bio protiv kvota »kada su mu kao ministru došle na stol«.

– Svih onih kojih treba u sektoru ima dovoljno na Zavodu, osim tesara, njih ima nešto manje – veli Kuščević, navodeći kako i poslodavci moraju mijenjati navike jer nije isključivi problem da ljudi ne žele raditi. Plaće su male, podsjeća Kuščević, navodeći kako s minimalnom plaćom radnik teško može živjeti i osnovati obitelji.

Stalni sezonci

Neizravno je ministar rada pecnuo poslodavce u turizmu. Naime, još je SDP-ova koalicijska Vlada u sklopu mjera aktivne politike na tržištu rada uvela institut stalnog sezonca u turizmu kako bi se zadržala radna snaga u tom sektoru. Aktualni ministar rada i mirovinskog sustava primijetio je kako se ta mjera premalo koristi i ne može puno pomoći turističkoj djelatnosti jer turistička sezona kratko traje.

Iako u turizmu u sezoni radi i do 30-ak tisuća dodatnih radnika, tek ih manji dio prikupi najmanje šest mjeseci staža što je uvjet za dobivanje potpore za stalnog sezonca. Prema podacima HZZ-a, na početku 2015. godine aktivan je bilo 631 stalni sezonac, a tijekom godine u tu je mjeru novouključeno još 1.361 osoba. Na kraju godine, odnosno u tekuću godinu ušlo se s 997 aktivnih korisnika mjere, a do prije nekoliko tjedana u mjeru je novouključeno 437 osoba. No, s 10. studenoga bila su samo dva aktivna korisnika mjere stalnog sezonca.

Osim žurnog uvoza radne snage, HGK ponavlja stari zahtjev za uvođenjem dualnog sustava obrazovanja kako bi se učenici obrazovali u klupama, ali i na stvarnom radnom mjestu. Smatraju kako bi trebalo potpisati međudržavne ugovore s BiH, a možda i nekim drugim zemljama poput Ukrajine, kojim bi se osigurala nedostajuća radna snaga. Trebalo bi, smatraju, promijeniti način reguliranja kvota, pa ako državna burza za zapošljavanje u roku od 14 dana ne može pronaći tražene radnike, automatski dozvoliti njihov uvoz.

Otišli na zapad

Istodobno dio poslodavaca naglašava kako više radnika nema ni u BiH, jer su otišli na zapad. Neki će priznati i da radnicima treba povećati plaće. To navodi Mirko Habjanac, predsjednik uprave Radnika koji, istina, govori i o tome da je radno zakonodavstvo rigidno, ali i da je građevinski sektor suočen s nelojalnom konkurencijom. No, ukazuje i da stvarnog rasta BDP-a nema bez rasta građevinskog sektora koji mora biti na razini 10 posto BDP-a.

– Kratkoročna mjera može biti i povećanje plaća. Ljudi koji odlaze raditi u Njemačku vratili bi se u Hrvatsku kada bi im razlika u plaći bila 500 eura – veli Domagoj Ferdebar, glavni tajnik sindikata graditeljstva. Bijelo osoblje u turizmu (kuhari, konobari) prosječno zarađuje 4.175 kuna u Hrvatskoj, a za isti posao im se u Austriji nudi 1.300 eura osnovne plaće – upozorava Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma i ugostiteljstva.

– Dajte ljudima veće plaće, imate kapaciteta za to i u turizmu i u graditeljstvu – veli Andrić navodeći kako se ljudi neće iseljavati kada ih se ne bude dijelom plaćalo na crno i kada im uvjeti rada budu bolji.

Sindikati: Povećajte plaće!

Odbor hrvatske brodogradnje koji okuplja povjerenike Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata u brodogradilištima, smatra da umjesto odobravanja kvota stranih radnika u brodogradnji domaćim radnicima treba povećati plaće, kako bi se zaustavio njihov odlazak.

"Dovođene novih stranih radnika stvara problem ne samo oko stručnosti, administracije, komunikacije, nego oko produktivnosti, kvalitete i različitosti kultura. Isto tako svjedoci smo da dnevno odlaze naši radnici, da se zapošljavaju, a umjesto njih dovode strani radnici. Stoga predlažemo Vladi i upravama brodogradilišta da se plaće za deficitarna zanimanja povećaju", kaže se u priopćenju Odbora.

Dodaje se kako se Odbor hrvatske brodogradnje protivi odobrenju kvota za strance za brodogradnju, a odluči li se Vlada na to, sindikati moraju biti uključeni ne samo odobravanja nego i kontrolu stranaca u pojedinom sektoru.

"Takvo postupanje mora biti kontrolirano od strane nadležnih ministarstva i sindikata, koji bi imali ulogu kontrolora poštivanja izdanih broja dozvola. U protivnom ne odobravamo izdavanje godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017.", kaže se u priopćenju. 

Odbor hrvatske brodogradnje smatra da brodogradilišta moraju pristupiti kadrovskom restrukturiranju radi poboljšanja i optimizacije proizvodnje, uz povećanje produktivnosti. Podsjećaju da su upozoravali kako najprije treba iskoristiti domaće potencijale kako bi se potaknula učinkovitost i povećala proizvodnja, smanjila, specijalizirala i objedinila administracija i najvažnije službe.

Smatraju da bi se proizvodnja mogla povećati stimuliranjem proizvodnih i deficitarnih radnika, povećanjem plaća i uvođenjem novih tehnologija te da bi se tako zaustavili odlasci domaćih radnika iz brodogradilišta.

U Sindikatu metalaca ocjenjuju da još nema neophodne suradnje brodogradilišta sa srednjim obrtničkim, industrijskim i brodograđevnim školama, primjerice ugovaranjem stipendija.

Drže da bi pronalaženje domaćih kadrova omogućilo da se ne angažira nesvrsishodna i nepouzdana kooperacija, koja, navode iz sindikata, koristi kvote za strance i koja je do sada bila ograničena samo na skupo unajmljivanje radnika s ručnim alatom.

Sindikati smatraju da je zadnje dvije do tri godine devastiran kadrovski potencijal brodogradilišta, zbog stanja u brodograđevnoj industriji, pomanjkanja narudžbi brodova ili krive percepcije i odnosa države prema brodogradnji. Olako se, pod izgovorom zahtjeva iz EU i restrukturiranja, dopustilo da se veći dio radnika koji su, uz prekvalifikaciju, mogli ispuniti sadašnje potrebe za kadrovima,  uvrsti u razne planove otpuštanja viška radnika, kažu sindikalci.

Upozoravaju da je znatan broj nezaposlenih povezan s brodogradnjom, a među njima su radnici, metalske ili tehničke struke koji bi se uz financijsku potporu mogli prekvalificirati ili specijalizirati za potrebe velikih brodogradilišta. 

( izvor novilist.hr / uredio anonymous )